Srpska Pravoslavna Crkva i njeni vernici obeležavaju 6. maj kao dan Svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija, poznatog u narodu kao Đurđevdan.

Foto: RTV Biser

Đurđevdan, koji je drugi po broju proslava u Srbiji nakon Nikoljdana, predstavlja jedan od najvažnijih praznika. Prema narodnom računanju vremena, Đurđevdan označava polovinu godine.

Običaj ovog praznika je pravljenje venčića od đurđevskog cveća koji se postavljaju na ulazna vrata, ostajući tamo cele godine sve do sledećeg Đurđevdana.

Vremenske prilike tokom Đurđevdana imaju posebno značenje u narodnom verovanju. Ako je dan vedar, smatra se da će godina biti rodna. Kišovit Đurđevdan i naredni dan ukazuju na sušno leto, dok kiša trećeg dana, na dan Svetog Marka, predstavlja znak kišovitog leta.

Ovaj praznik se takođe slavi i kao Đurđic 16. novembra, zauzimajući osmo mesto po broju proslava.

Od 2015. godine, Đurđevdan je zaveden u Nacionalnom registru Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.