Umesto uobičajenog obeležavanja Dana škole, proslavom i programom, na kojem prisustvuje veliki broj zvanica, učenici i zaposleni u Požarevačkoj gimnaziji ovaj dan obeležiće sadnjom drveća.

Razlog za ovakvo obeležavanja 158 godina postojanja i rada gimnazije, jeste aktuelna epidemiloška situacija.

Tim povodom, na Fejsbuk stranici ove škole, oglasila se direktorka Danijela Žukovski. Saopštenje prenosimo u celosti.

„Dragi učenici i zaposleni,

Poštovani sugrađani i svi vi koji u sebi nosite svest o značaju obrazovanja, evo nas u sto pedeset i osmoj godini postojanja i rada Požarevačke gimnazije.

Prethodnu školsku godinu završili smo u vanrednim uslovima. Кao deo u lancu obrazovnog sistema Republike Srbije ovu školsku godinu počeli smo pod maskama, očiju uprtih u Zdravstvenu organizaciju, situirani u globalnoj pandemiji koja već mesecima diktira naše živote.

Кoristimo prednosti novih tehnologija za organizaciju nastave. U atmosferi strepnje i zabrinutosti pred virusom koji je čitav svet učinio nemoćnim, postavljamo ispred sebe nove zadatke. Jedan od njih je prilagoditi se novim zahtevima i izazovima obrazovanja.

S obzirom da ljudski duh nikada neće prestati da teži lepšem, uzvišenijem i boljem, znamo da ćemo pronaći način da motivišemo naše učenike da nastave da uče, da se nadmeću u znanju, pisanju, oratorstvu, da nadograđuju svoj duh i telo, pripremaju se za prijemne ispite, filozofiraju, eksperimentišu i grade svoju budućnost.

Ovog 24. septembra, u nemogućnosti da pozivamo goste, pod prioritetom očuvanja zdravlja, obeležićemo Dan škole simbolično – sadnjom drveta, slaveći život.

Nakon toga, oslonjeni na sopstvene resurse i ne male kapacitete, nastavićemo da u dubini svoje duše tražimo nove izvore nadahnuća, vitalnosti i energije za stvaralaštvo i učenje. To je naša misija u svim vremenima.

Srećan nam Dan škole! Direktor Danijela Žukovski“

Istorijat škole

Nakon incidenta kod Čukur česme, početkom juna 1862. godine, u Beogradu je došlo do nemira i uličnih borbi.

Turski paša je iz Кalemegdanske tvrđave naredio bombardovanje varoši u kome je najviše stradao deo grada poznat kao Savamala. Zbog toga su srpske vlasti odlučile da se Savamalska polugimnazija izmesti iz Beograda u Požarevac, u kome je prvo obrazovanje sticao i knez Mihailo Obrenović. Njagovim ukazom od 24. septembra 1862. umesto ukinute Savamalske osnovana je polugimnazija u Požarevcu, koja se deset godina kasnije uselila u novu zgradu u blizini Saborne crkve. Godine 1888. polugimnazija je prerasla u osmorazrednu gimnaziju.

Profesori i učenici Gimnazije predstavljali su kulturnu i obrazovnu avangardu koja je postavila temelje mnogim ustanovama kulture u ovom gradu. Profesor Gimnazije je uz pomoć učenika rukovodio Meteorološkom stanicom koja je osnovana 1889. godine, i bila smeštena blizu škole, u porti Saborne crkve. Odlukom Nastavničkog kolegijuma, 1895. godine, osnovan je gimnazijski muzej, čija je bogata zbirka nažalost većim delom uništena za vreme bugarske okupacije u Prvom svetskom ratu. Od njenih ostataka nastao je kasnije Požarevački muzej. Septembra 1890. održana je osnivačka skupština đačke družine „Razvitak“. Svoj prvi štampani izveštaj o radu Gimnazija je izdala za školsku 1892/​93 godinu.

Zakonom o srednjim školama iz 1898. Gimnazija je postala šestorazredna i to samo muška, jer je bilo zabranjeno zajedničko školovanje dečaka i devojčica. Ženska gimnazija u Požarevcu postoji od školske 1906/​1907 do 1911/​1912 godine. Škola je ponovo postala osmorazredna od 1902. godine. U ovom periodu politički događaji uticaće na promenu imena škole. Ukazom kralja Aleksandra Obrenovića škola je ponela ime „Gimnazija kneza Mihaila“, da bi nakon dinastičkih promena, od 1904. bila samo Gimnazija u Požarevcu.

Tragedija Prvog svetskog rata za srpski narod odrazila se i na Gimnaziju u Požarevcu. Veliki broj njenih učenika i profesora otišao je sa srpskom vojskom; zgrada je ruinirana, sva nastavna sredstva i gimnazijska arhiva su uništeni. Tek je marta 1919. ponovo počela nastava. Nakon dugih rasprava, izveštaja raznih inspekcija i žalbi samih profesora, na mestu neuslovne zgrade izgrađena je nova 1936. godine. Međutim i ona je morala da podnese smeštaj tuđe vojske za vreme nemačke okupacije 1941 – 1944, dok se nastava odvijala po privatnim kućama, kafanama… Ubrzo nakon oslobođenja, već u novembru 1944. počela je redovna nastava u školskoj 1944/​1945 godini.

Кada je 1951. formirana osmogodišnja osnovna škola (OŠ Dositej Obradović), Gimnazija je ustanovljena kao Viša gimnazija. Godine 1954. izišao je prvi broj časopisa „Razvitak“. Ponovo je 1959. godine, pod uticajem aktuelne politike, promenjeno ime u Gimnazija „Jovan Šerbanović“, po nekadašnjem učeniku i narodnom heroju. Godine 1972. Gimnazija napušta susedstvo Saborne crkve i seli se u drugi deo grada, u zgradu Učiteljske škole, gde se i danas nalazi.

Od školske 1977/​78. započeo je eksperiment sa usmerenim obrazovanjem zbog koga, umesto Gimnazije, nastaje Školski centar za usmereno obrazovanje „Jovan Šerbanović“ u kome se školuju učenici na IV i III stepenu stručnosti. Кako ovakva organizacija nastave nije dala očekivane rezultate, deset godina kasnije odustaje se od zajedničkih osnova i učenici se od prvog razreda opredeljuju za određena zanimanja. Polako ipak dolazi do povratka gimnazije kao vrste srednje škole.

Od januara 1989. naša škola nosi ime Gimnazija „Jovan Šerbanović“, a od školske 1990/​91. postoji kao gimnazija sa društvenojezičkim i prirodnomatematičkim smerom.

Pošto škola živi u sadašnjici i ne može biti izolovana od savremenih zbivanja, ona se i dalje menja i prilagođava. Od školske 2001/​2002. ona nosi naziv Požarevačka gimnazija i kao svoj dan obeležava 24. septembar, dan kada je Ukazom kneza Mihaila nastala polugimnazija u Požarevcu.

Autor: RTV Biser