Danas se slavi praznik Cveti, koji prema crkvenom kalendaru dolazi dan nakon Lazareve subote ili Vrbice. Ovaj praznik uvek pada u nedelju, a naziv je dobio jer je običaj da na ovaj dan deca i devojke rano ujutru idu da beru cveće, dok je narod u Jerusalimu Isusa dočekivao grančicama palme i cvećem.

Foto: RTV Biser

Isus je praćen svojim učenicima i mnogim ljudima krenuo iz sela Vitinije ka Jerusalimu. Kada su stigli do sela Vitfaga, na podnožju Maslinske gore, Isus je rekao dvojici učenika: „Idite u selo ispred vas i naći ćete magaricu s magaretom. Odvežite ih i dovedite, a ako vam ko išta kaže, recite da su za Gospoda – odmah će ih pustiti.“ Učenici su postupili kako im je Isus rekao, doveli su magare, a Isus je na njemu ujahao i krenuo prema Jerusalimu. Sve se to dešavalo pred praznik Pashe, pa se u Jerusalimu okupilo mnogo ljudi iz različitih krajeva. Kada je Isus prolazio, mnogi su se zapitali ko je on. Zatim je Isus ušao u hram, gde je bilo mnogo sakatih i bolesnih, i iscelio ih je. Narod i deca su bili oduševljeni. Ceo dan je Isus propovedao u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitiniju.

Stari običaj koji se i danas praktikuje na Cveti je okupljanje mladića i devojaka na raskršću ili ispred crkve, gde pale vatru, igraju i pevaju dok ne počne služba u crkvi. Iako se smatra da se na velike praznike ne radi, na Cveti je običaj bio posejati lan i kupus.

Devojke su se na ovaj praznik okupljale kako bi brale, sušile i sadile cveće, pa su zato nazvane svetonosnice. One su nosile cveće koje su brale u šumama i na proplancima kako bi se kitile. Branje cveća bilo je praćeno pesmom. Prema narodnom verovanju, oni koji započnu neki posao na ovaj praznik imaju uspeha u tome.

Cveti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima.