Groznica Zapadnog Nila je virusno oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komaraca. Glavni vektor, odnosno prenosilac je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica, u kojima se virus održava, dok je čovek slučajni, odnosno tzv. slepi domaćin i infekcija virusom Zapadnog Nila se sa njega dalje ne prenosi.

Foto: batut.org.rs

Većina osoba (80%) inficirana virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome i znake bolesti. Kod manjeg procenta zaraženih osoba (približno 20%) simptomi podsećaju na oboljenje slično gripu, sa naglom pojavom povišene telesne temperature, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom, blagim prolaznim osipom i limfadeno-patijom. Međutim, kod pojedinih osoba (<1%), dolazi do nastanka aseptičnog meningitisa ili encefalitisa, odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti, koji zahteva hospitalizaciju. Simptomi neuroinvazivnog oblika bolesti su glavobolja, ukočen vrat, stupor (tupost), dezorijentisanost, koma, tremori, konvulzije, slabost mišića i paraliza. Nakon preležane infekcije često dolazi do razvoja dugotrajnih posledica, kao što su: umor, gubitak pamćenja, teškoće prilikom hodanja, mišićna slabost i depresija. Letalitet je veći kod starijih osoba, naročito kod osoba iznad 75 godina života.

U оvој gоdini, dо sаdа, nа tеritоriјi Rеpubliке Srbiје nisu rеgistrоvаni pоtvrđеni slučајеvi оbоlеvаnjа оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа.

U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primena mera lične zaštite od uboda komaraca i to:

  • Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na
  • Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje.
  • Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.
  • Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.
  • Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.
  • Redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru.
  • Po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.
  • Izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.
  • Smanjenje broja komaraca na otvorenom gde se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode. Na taj način smanjuje se broj mesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu.
  • U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i subtropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije
  • U slučaju pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru.

U cilju tačnog informisanja Institut za javno zdravlje Srbije će u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, kao i do sada, javnost informisati putem zvanične veb strane (www.batut.org.rs) i sredstava javnog informisanja.

Izvor: batut.org.rs