Svetski dan davalaca krvi je dan u godini posvećen dobrovoljnom davanju krvi. Obeleževa se 14. juna – na dan kad je rođen austrijski biolog Karl Landšajner, koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod čoveka, za šta je 1930. godine dobio Nobelovu nagradu.

Arhiva RTV „Biser“

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi je počeo da se obeležava 2004. godine u Johanesburgu, a 23. maja 2005. Skupština Svetske zdravstvene organizacije je usvojila rezoluciju kojom se saglasila da se ovaj dan obeleževa svake godine i preporučila zemljama članicama da on postane sastavni deo programa za povećanje dobrovoljnih davaoca krvi.

Širom sveta se 14. juna organizuju različite manifestacije sa ciljem da se podigne svest o vitalnoj ulozi transfuzije krvi u spasavanju života i unapređenju zdravlja ljudi, kao i da se apeluje na ljude da redovno daju krv koako bi sprečile nestašicu u bolnicama i klinikama, aposebno u zemljama u razvoju gde su količine prikupljene krvi veoma ograničene.

Podsećamo da je dobrovoljno davanje krvi značajno zbog toga što krv i krvni derivati predstavljaju lek za pacijente i neophodni su da bi neko bio izlečen i da bi nečiji život bio spasen. Suština svih davanja krvi je da se skupi dovoljna količina sigurne krvi i da postignemo da pacijente čeka krv, a ne da oni čekaju krv.