Na Badnje veče, napustio nas je pravnik, književnik, dramaturg Milisav Milenković (1939-2021.). Slovi za osnivača jednog od najvećih festivala amaterski pozorišta u Srbiji, pa i Evropi – FEDRAS u Malom Crniću.

Foto: RTV Biser

Završio je Pravni fakultet u Beogradu, kao i Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, na odseku za dramaturgiju.

Osnovao je časopis „Stig“, koji je u oktobru obeležio pola veka postojanja, a ove godine je trebalo da zajedno sa organizaorima obeleži pola veka postojanja FEDRAS-a čiji je osnivač. Bio je dugogodišnji predsednik Braničevsko-stiške književne zajednice, ogranka Udruženja književnika Srbije.

Milisav Milenković je autor sedamnaest zbirki poezije – „Odisej se nije vratio“, „Šekspir – san i krv“, „Četiri godišnja doba u Beogradu“, romana „Bolest brestova“,  „Doba vetrova“ i „Prsten za Evu“, knjiga priča „Kalemljena trešnja Lava Nikolajeviča“, „Varoške priče“, „Tri rođendana i jedna smrt“. Objavio je i desetak dramskih tekstova kao „Milenin san sa lampom“ i „Ruska ljubav“ po motivima romana „Braća Karamazovi“ F. M. Dostojevskog, koja se pod imenom „Sablasni eros“ izvodi u beogradskom pozorištu „Slavija“.

Autor je i dva dokumentarna filma o Vlastimiru Pavloviću Carevcu i o Galeriji „Milene Pavlović Barili“, urednik i autor TV emisije “Portret umetnika” koja se emituje na Sat televiziji.

Milenković je i brojnih nagrada i priznanja, od kojih su najistaknutije Vukova nagrada, Povelja Ravaničanin, nagrada „Milan Rakić“, nagrada „Simo Matavulj“, Povelja Morave. Dobitnik je i Zlatne značke KPZ Srbije, Povelje KPZ Beograda, plakete KPZ Požarevca i priznanja Opštine Malo Crniće.

Za redakciju RTV Biser je u oktobru tokom FEDRAS-a dao intervju.

Izdvajamo deo tog intervjua:

„Umetnički način života je, svakako, mudar način života“ – Miroslav Krleža

Festival dramskih amatera sela Srbije je osnovan sa željom da se selo i seljak predstave u nekom čistijem, plemenitijem i umetničkijem izrazu.

Dramaturga Milisava Milenkovića je Krležina misao podstakla da svoje rodno mesto izvuče iz „gliba, iz prašine koja se gomilala na malocrnićkoj kaldrmi“.

Dve godine pre osnivanja FEDRAS-a, grupa intelektualaca predvođena Srboljubom Mitićem i Milisavom Milenkovićem osnovala je časopis „Stig“ koji ove godine proslavlja pola veka. Ista grupa okupljena oko „Stiga“, tzv. Stiška grupa pesnika, je krenula u avanturu koja se zove pozorišni amaterizam. Smišljajući i sarađujući sa ljudima iz Saveza amatera, a već sa diplomom dramaturga u rukama, Milisav je došao na ideju da predloži ondašnjem rukovodstvu, predsedniku Dragoljubu Jovičiću, da opština ima svoj praznik, dan amaterskih pozorišta sela Srbije.

Od početka se FEDRAS održavao na Dan oslobođenja opštine Malo Crniće – 14. oktobra, jer, kako kaže Milenković, oduvek je verovao da se sloboda i umetnost podudaraju.

Ne seća se prve predstave koja je izvedena na prvoj večeri FEDRAS-u, ali pamti prve suze koje su prolivene.

„Moji prijatelji iz Kališta su igrali Ogrizovićevu „Hasanaginicu“. Scena kada Hasan-aga neće da primi svoju decu ili da ih vrati svojoj majci, video sam suze na staračkim licima. Tako da su me te suze uverile da pozorište može da bude autentičan doživljaj i da može da uzbudi i uznemiri tu tvrdu seljačku prirodu i da sem pluga, ašova, lopate i motike, u tim seljačkim rukama može da zaživi i umetničko delo koje se zove pozorište i pozorišni život“, priseća se Milenković.

Od samog osnivanja FEDRAS je festival koji je objedinjavao Srbiju, što podrazumeva gostovanje dve predstave iz Vojvodine, jednu sa KiM i šest do sedam predstava iz centralne Srbije.

Mnogo toga se promenilo za ovih 49 godina, ali je ostalo nešto što je, kako kaže Milenković, posebna draž FEDRAS-a, a to je znatiželja publike koja hrli u pozorišnu salu.

„To je znak da umetnički nerv, makar i u doživljaju, ali i u izvođenju može da živi u seljaku, tom tvrdokornom, nepoverljivom čoveku koga je odnegovala stiška ravnica ili bilo koji drugi predeo u Srbiji. Najbolje predstave na FEDRAS-u su upravo one koje su se bavile time, kao recimo, „Kamen za pod glavu“ u izvedbi ansambla iz Kališta u režiji Miodraga Milanovića Mage. Isti ansambl je igrao i „Otkriće“, Dobrice Ćosića. To su po mom osećanju, dve najbolje predstave iz tog miljea, ambijenta koji je blizak seljačkom mentalitetu“, objašnjava Milenković.

Da je Malo Crniće postalo poznato van granica opštine i Braničevskog okruga, dokazuje i činjenica da, kako priča Milenković, do ’70-ih godina prošlog veka, retko ko je znao šta je i gde je Malo Crniće. Danas ga prepoznaju po časopisu „Stig“ i po FEDRAS-u.

„Ako išta drugo, onda se taj lepi glas o pitomoj stiškoj ravnici, Mlavi, uopšte o tom predelu, vinuo Srbijom, onda je to zasluga „Stiga“ i FEDRAS-a“, izričit je Milenković.

Pored Milisava Milenkovića, svedoci osnivanja FEDRAS-a su i Mića Nestorović, otac glumca Mihajla Nestorovića, koji je na FEDRAS-u odigrao svoje prve uloge, pa i glumac Lepomir Ivković.

Milisav Milenković biće sahranjen u subotu, 9. januara u 13 sati na groblju u Malom Crniću.

Autor: RTV Biser