Zimsko računanje vremena počinje sutra, pomeranjem kazaljke za jedan čas unazad – sa 3h na 2h.

U slučaju da koristite pametni telefon, on će to učiniti umesto vas, ali zato proverite obične telefone, ručne i zidne časovnike i vratite ih za jedan sat unazad.

Praksa je da se svakog poslednjeg vikenda u oktobru pomera sat i prelazi na zimsko računanje vremena, a ovo pitanje je regulisano zakonom u većini evropskih zemalja i u Srbiji.

Cela ideja o uvođenju promene vremena zasnovana je na astronomskoj okolnosti da u januaru sunce izlazi oko 8 sati, a zalazi oko 16, dok u julu kada je dan znatno duži sunce izlazi pre 5 a zalazi posle 21 sat. Budući da ljudi svoje aktivnosti svakog dana započinju u isto vreme tokom cele godine oko 7 sati, sredinom leta se gubi na taj način dva sata dnevnog svetla. Danas na svetu 110 od 192 države koristi takozvano letnje računanje vremena. Ne koristi se u Japanu, Kini, južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta gde ova mera nikad nije uspela. U većem delu sveta ovaj dogovor se smatra zgodnim načinom da se u letnjim mesecima dnevna svetlost duže zadrži.

Evropski parlament je 4. marta 2019. godine izglasao da se ukida pomeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu letnje ili zimsko računanje vremena.

Island, Rusija i Belorusija se u noći 25. oktobra neće vratiti na zimsko računanje vremena.

Evropski parlament je 2019. godine usvojio predlog Evropske komisije o prekidu računanja zimskog i letnjeg vremena do 2021. godine, ali konačnu odluku donosi Evropski savet.

U Briselu navode da Savet još nije zauzeo konačan stav o ovom pitanju.

Finsko predsedništvo EU je u decembru 2019. godine predložilo metod za procenu efekta dnevnog svetla prema tri scenarija.

Sezonske promene računanja vremena se, osim u Evropi, trenutno vrše u većini zemalja Severne i Srednje Amerike, kao i u još nekim državama i oblastima u svetu.

Autor: RTV Biser