Kada spavamo duže nego što je potrebno, nivo kortizola, adrenalina i serotonina može postati neuravnotežen, što otežava upravljanje stresom i teskobom i vodi do depresije.

Ilustracija/Pixabay

Istraživač i lekar iz Centra za spavanje i neurobiologiju dr Majkl Grandner iz Pensilvanije kaže da predugo spavanje može da bude znak ozbiljnih zdravstvenih stanja, poput poremećaja štitaste žlezde i bolesti srca, a od nedavno se povezuje i sa mentalnim zdravljem, na primer sa anksioznošću i sa depresijom.

Koliko je spavanja previše?

Količinu sna koja nam je tokom noći potrebna u najvećoj meri određuju naše godine starosti, ali na potrebe za snom utiču i celokupno zdravlje, životne navike i određeni poremećaji.

Tako će vam trebati više odmora ako ste bili posebno aktivni ili ste bolesni ili prolazite kroz neku stresnu životnu situaciju, objasnio je dr Grandner.

Razni poremećaji i zdravstvena stanja mogu da prouzrokuju povećanu potrebu za spavanjem.

Idiopatska hipersomnija

Naziva se još i preterana dnevna pospanost (EDS) i prouzrokuje potrebu za spavanjem tokom dana koju neće zadovoljiti dnevno dremanje, a često rezultira i dulžim periodima sna tokom noći. Hipersomniju često prati i manjak energije, problemi sa fokusiranjem, loša memorija i teskoba. Osobama koje boluju od hipersomnije čestoje potrebno deset do 12 sati sna dnevno, piše msn.

Opstruktivna apneja

Ovaj poremećaj spavanja prouzrokuje pokretanje i zaustavljanje disanja toekom spavanja, što remeti normalan ciklus sna, pa se produžava vreme spavanja.

Depresija

Hronični umor jedan je od najčešćih simptoma depresivnog poremećaja, a i antidepresivi mogu prouzrokovati ekstremnu pospanost.

Lekovi

Pojedini lekovi mogu da prouzrokuju stalnu pospanost koja povećava potrebu za spavanjem noću, dok neki drugi mogu da otežaju opuštanje i spavanje tokom noći i tako naruše prirodni cirkadijski ritam.

Narkolepsija

Neusklađenost REM faze sna i preterana pospanost često dovode do toga  da osobe sa narkolepsijom spavaju mnogo dulže nego što bi to trebalo.

Bolesti srca

Stalni umor može da bude i znak srčane bolesti. Nesposobnost srca da efikasno pumpa krv može da dovede do slabe cirkulacije, pada nivoa energije i hroničnog umora.

Problemi sa štitastom žlezdom

Poremećaji štitaste žlezde može da smanji nivo energije, poremetiti spavanje i raspoloženje. Hipotireoza tako prouzrokuje tromost, depresiju i umor, dok hipertireoza uzrokuje nemir, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem i teskobu.

Autor: msn.com