Šta donosi usvojeni Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti? 

Pexels

Pravilnik koji stupa na snagu 11. jula daje poslodavcima rok od 30 dana da donesu plan primene mera za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti. Taj plan je “sastavni deo akta o proceni rizika koji se donosi saglasno zakonu i propisima iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu”.

Poslodavac je takođe dužan da prati odluke nadežnih organa tokom epidemije i usaglašava svoj rad s tim odlukama. U samom Pravilniku je propisano da plan mora da sadrži:

1) preventivne mere i aktivnosti za sprečavanje pojave epidemije zarazne bolesti;

2) zaduženje za sprovođenje i kontrolu sprovođenja preventivnih mera i aktivnosti;

3) mere i aktivnosti za postupanje u slučaju pojave epidemije zarazne bolesti.

Šta podrazumevaju sve tri navedene stavke detaljno je opisano u samom aktu, a poslodavac je dužan i da odredi odgovorne za praćenje i kontrolu primene tih mera. Proveru efikasnosti primene mera vrši lice za bezbednost i zdravlje na radu, čije su obaveze takođe propisane.

Zaposleni takođe imaju obaveze i mogu da plate kaznu

Što se obaveza zaposlenih tiče, oni treba da sprovode preventivne mere, namenski troše zaštitna sredstva, dodatno brinu o ličnoj higiijeni, odeću da ne drži pored sredstava i opreme za zaštitu, obavesti poslodavca ako oseti simptome bolesti, kod sebe, članova porodice ili drugih zaposlenih, kao i da obavesti poslodavaca o uočenim nepravilnostima.

U samom Pravilniku nisu propisane kaznene mere, ali se one nalaze u Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu. U njemu je propisana kazna od 800.000 do 1.000.000 dinara, ako “ne izmeni akt o proceni rizika u slučaju pojave svake nove opasnosti i promene nivoa rizika u procesu rada”. Kazna za zaposlene koji ne budu poštovali propisane mere kreće se od 10.000 do 20.000 dinara.

Autor: Startit