Fransoa Rene de Šatobrijan, francuski književnik, široj javnosti poznatiji po kulinarskom specijalitetu koji je njegov lični kuvar Monmiraj, osmislio kada je vikont Šatobrijan trebalo da večera sa gospođom Rekamije, čuvenom lepoticom tog vremena. Šatobrijan je i danas jedno od najpoznatijih svetskih jela koje asocira na romantičnu večeru za dvoje.

Foto: mediasfera.rs

Fransoa Rene de Šatobrijan je rođen 4. septembra 1768. godine u Sen-Malou, mestu u Bretanji, kao deseto dete grofa i brodovlasnika Šatobrijana. Školovao se u Dolu, Renu i Dinanu. Otac mu je pribavio čin potporučnika, ali ga vojnički poziv nije privlačio, već književnost.

Dolaskom u Pariz, ulazi u književne krugove i objavljuje prve pesme u listu Almanah muza.

Nakon revolucije odlazi u Ameriku, gde brzo ostaje bez materijalnih sredstava, pa se vraća u Francusku. Tu se i oženio. Priključuje se kontrarevolucionarnoj vojsci. Nakon što je ranjen u jednom okršaju odlazi u Englesku, gde živi u teškim uslovima, izdržavajući se davanjem privatnih časova.

Godine 1800. vraća se u Pariz. Naglo stiče književnu reputaciju svojim delima Atala i Duh hrišćanstva. Ulazi u Napoleonovu diplomatsku službu kao sekretar ambasade u Rimu (1803), ali već iduće godine daje ostavku zbog Napoleonove naredbe da se otme i strelja vojvoda od Angena. Šatobrijan tada kreće na putovanje po istočnim zemljama. Kao protivnik Napoleona podržava restauraciju, ulazi u politički život, postaje ambasador i ministar. Godine 1829. napušta aktivno bavljenje politikom, zbog suprotstavljanja ultrarojalističkoj politici.

Njegovo delo „Duh hrišćanstva“ (1802), sa dve romantične epizode „Atala“ i „Rene“, osiguralo mu je književnu slavu, kao i poema u prozi „Mučenici“ (1809), gde dalje razrađuje teme iz „Duha hrišćanstva“. Njegovo remek-delo, strasna ispovest celog njegovog života, jesu „Uspomene s onu stranu groba“. Ostala poznatija dela su mu „Putovanje od Pariza do Jerusalima“ (1811), istorijski, politički i etički eseji.

Umro je u Parizu 4. jula 1848. godine.