Nikita Iljič Tolstoj rođen je 15. aprila 1923. godine u Vršcu, Kraljevina SHS i bio je sovjetski i ruski lingvista i slavista, folklorista, doktor fililoških nauka, profesor Akademik Akademije nauka SSSR. Praunuk Lava Nikolajeviča Tolstoja.

Foto: Vikipedija

Autor je više stotina radova o istoriji slovenskih književnih jezika, slovenskoj dijalektologije,o staroslovenskom i crkvenoslovenskom jezicima, etnolingvistici i leksikologiji.

Rođen u Vršču u Kraljevini SHS, gde je prvo završio osnovnu školu, nakon čega je završio i Prvu rusko-srpsku gimnaziju za decu ruskih emigranata, o čemu je ostavio memoare. Spored njegove porodice je tokom 1943-1944. bio je u vezi sa partizanima, a 1944. godine se pridružio kao dobrovoljac Crvenoj armiji i ratovao je u Mađarskoj i Austriji.

Nakon Drugog svetskog rata njegov otac i stric podnose zahtev sovjetske vlade kako bi njihovim porodicam bio odobren povratak u Rusiju. S obzirom na njhovu pomoć Crvenoj armiji dozvola je bila dobita, ali otac i stric su morali potpisati osuđujuće pismo protiv svojoj tetki u emigraciji. Odmah nakon povratka Tolstoj upisuje filološki fakultet Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov (odsek „Bugarski jezik i književnost“ ). Tokom postdiplomskih studija predaje u MGIMO (1952-1956). 1954 godine je odbranio postdiplomski rad „Kraći i duži oblici prideva u staroslovenskom jeziku “ . Doktorirao je 1972. sa tezom „Pokušaj semantičke analize slovenske geografske terminologije“.

Radio je na Institutu za slavistiku i balkanistiku Akademije nauka SSSR; od 1968. godine predaje na Moskovskom državnom univerzitetu.

Predsednik sovjetskog, a kasnije i ruskog komiteta slavista (1986-1996).

Tolstoj je autor koncepcije „slovenske jezičke situacije“. Predložio je pojam „drevnoslovenski jezik“ kao zajednički za staroslovenski i crkvenoslovenski književni jezike.

Osnivač je sovjetske etnolingvistike . Tokom 50-h godina je istraživao bugarske dijalekte u Besarabijij, području Azovskog mora i u Bugarskoj . Tražio je prapostojbinu slovenskih jezika na jugu Beloruskog Polesja (sam je rukovodio ekspedicijama 1962-1986). Pokretač je stvaranja rečnika Slovenske starine.

Preminuo je na današnji dan, 27. juna 1996. godine u  Moskvi.