Procenat nezaposlenih mladih osoba iznosi oko 20 odsto od ukupnog nezaposlenog stanovništva. Najveći broj mladih kao jedan od osnovnih razloga za samozapošljavanje navodi da nisu mogli da pronađu posao, a novac za započinjanje sopstvenog posla su dobili od porodice ili prijatelja, pokazuju podaci istraživanja „Mladi i preduzetništvo“.

Ilustracija/Pixabay

Pored analize preduzetništva mladih, istraživanje sadrži i preporuke za unapređenje politika za razvoj ove oblasti preduzetništva.

Podaci ovog istraživanja pokazuju da je broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 2,1 miliona, dok je broj aktivnih nezaposlenih lica iznosio 530.000, a stopa nezaposlenosti 2019. godine bila je 10,4 odsto.

Ukupan broj preduzeća u Srbiji u 2018. godini bio je 103.413 preduzeća, od čega su mikro preduzeća činila 86,3 odsto, mala preduzeća 10,8 odsto, srednja 2,4 i velika 0,5 odsto, s tim što velika preduzeća zapošljavaju najviše i ostvaruju najveći prihod.

Kada se govori o preduzetnicima u Srbiji, 2018. godine bilo je ukupno 272.969 preduzetnika.

Praktično jednu petinu ukupno nezaposlenih u Srbiji čine mladi uzrasta od 15 do 30 godina. Pored toga, podaci pokazuju da je bilo više nezaposlenih žena, a kada se govori o tržištu rada za mlade od 15 do 29 godina, muškarci su bili nešto aktivniji od žena.

„Dakle imamo taj rodni jaz kada govorimo o zaposlenosti između muškaraca i žena i on iznosi 11,4 odsto“, rekla je Milica Borjanić, koordinatorka programa iz Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS).

Mladi u Srbiji retko biraju samozapošljavanje kao prvi izbor, što može da se dovede u vezu sa činjenicom da opredeljenje za samozapošljavanje među mladim generacijama nije dovoljno prepoznato kao put u izboru karijere. Po tome se mladi u Srbiji ne razlikuju mnogo od svojih vršnjaka u EU.

Prema dostupnim istraživanjima iz 2016. godine, najviše mladih navelo nemogućnost pronalaženja posla za platu kao najveći razlog za samozapošljavanje i to čak 51,3 odsto ispitanika. Pored toga, veću nezavisnost navelo je njih 23,4 odsto, a fleksibilnije radno vreme 4,4 odsto ispitanika.

Najveći broj mladih preduzetnika novac za započinjanje sopstvenog posla uzeo je od porodice ili prijatelja, slede oni kojima novac nije bio potreban za početak poslovanja, a zatim oni koji su za započinjanje sopstvenog posla iskoristili sopstvenu ušteđevinu.

Samo je 1,2 odsto mladih preduzetnika uzelo zajam od banke. Podaci da nije potreban nikakav početni kapital za započinjanje sopstvenog posla ukazuju na to da se radi o malim biznisima.

Značaj projekta je u podizanju svesti o poteškoćama sa kojima se susreću mladi u Srbiji po pitanju samozapošljavanja, te slanje konkretnih preporuka adekvatnim institucijama sa ciljem stvaranja boljih uslova za mlade nezaposlene u Srbiji.

Glavna svrha ovog istraživanja jeste podizanje svesti šire javnosti, kao i prevrednih subjekata i mladih nezaposlenih osoba, i da ono treba da pruži bolje razumevanje položaja mladih u sferi samozapošljavanja i identifikuje izazove sa kojima se ovi mladi suočavaju.

Istraživanjem su donete konkretne preporuke, koje će biti upućene Vladi Srbije, državnim institucijama i organizacijama koje se bave zapošljavanjem i podsticanjem samozapošljavanja.

Tih preporuka iz istraživanja KOMS-a ima ukupno petnaest, a odnose se na neki strateški zakonodavni okvir, ali i na neke mere i mehanizme koje bi trebalo pokrenuti.

Cilj istraživanja i iznesenih preporuka jeste kreiranje boljih uslova za samozapošljavanje nezaposlenih mladih, te otklanjanje prepreka koje se tiču nedostatka uslova za započinjanje sopstvenog biznisa.

Opšti cilj istraživanja jeste poboljšanje dugoročne zapošljivosti mladih u Srbiji.

Ova akcija deo je globalnog projekta “Podrška Evropske unije aktivnom uključivanju mladih”, ukupne vrednosti 4,7 miliona evra, koji finansira Evropska unija i sufinansira Vlada Republike Srbije.

Istraživanje sprovela Krovna organizacije mladih Srbije (KOMS) u partnerstvu sa Beogradskim centrom za ljudska prava, organizacijom “M-peeria” i Nacionalnom asocijacijom  praktičara i praktičarki omladinskog rada (NAPOR).

Autor: Nova ekonomija