Raste nezadovoljstvo srpskih ratara zbog skoka cene mineralnog đubriva za nezapamćenih tri puta u odnosu na prošlogodišnju. Stručnjaci prognoziraju da će mali i srednji farmeri najverovatnije odustati od upotrebe đubriva, što će rezultirati i smanjenom proizvodnjom i višim cenama krajnjih proizvoda. Država nudi dve mere: kredite bez kamate i smanjenje carine na uvoz iz zemalja sa kojima Srbija nema sporazum o slobodnoj trgovini.

Foto: Pixabay/3345557

Uoči početka setve na njivama, traktori turiraju po asfaltu – seju proteste. Đubrivo na ceni kao da je zlato, a mali i srednji ratari nisu rudari. Imaju samo jedno rešenje ako cena đubriva ne bude oborena.

„Oni će odustati od upotrebe mineralnog đubriva, oni koji nisu kupili negde prošle jeseni. Javiće se svakako manji obim proizvodnje, i ne daj Bože, da još i suša neka udari“, kaže agroekonomista Milan Prostran.

I dok, u nedostatku đubriva, mali i srednji poljoprivrednici mogu da se uzdaju u koliko-toliko održan kvalitet zemljišta, u šta da se uzdaju kad i cena goriva galopira ka 200 dinara po litru. Ekonomija ponekad može da bude baš jasna.

„Kod nas su cene neelastične, lako idu gore, a teško idu dole. Ali, šta da radimo, to nam je – što nam je“, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubodrag Savić.

„Kada bi izračunali taj input đubriva, goriva, semena, mi bismo imali za jedno barem 70 odsto višu cenu ovih sadašnjih proizvoda, a to jedino koči potrošač koji nema para“, navodi Prostran.

„Zato država mora da subvencioniše, na primer, cenu goriva, ali ne samo zbog toga, mora da subvencioniše, jer su to osetljive kategorije ljudi izloženih najvećem riziku, nemate skoro nijednu proizvodnju kad posmatrate ekonomiju koja je izložena takvom riziku kao što je poljoprivreda“, dodao je Savić.

I dok nezvanično saznajemo da nekoliko stotina poljoprivrednika braničevskog okruga pregovara sa Ministarstvom poljoprivrede u vezi sa cenom đubriva, iz tog vladinog resora nismo dobili potvrdu da li razmišljaju o još nekim merama osim već predloženih – smanjenje carine na uvoz iz zemalja sa kojima Srbija nema Sporazum o slobodnoj trgovini i krediti bez kamate.

„Ako me pitate za savet, ja im ne bih savetovao da uzimaju kredite. Svaki kredit je omča oko vrata za malog i srednjeg farmera“, rekao je Prostran.