Arnold Alojz Švarceneger je austrijsko-američki bodibilder, glumac i političar, koji je bio u službi kao 38. guverner Kalifornije. Još kao mladić, Švarceneger je imao uspešnu karijeru kao bodibilder. Kasnije je stekao svetsku slavu i postao holivudska ikona akcionih filmova.

Vikipedija

Rođen je na današnji dan 1947. godine u Talu u Austriji.

Tokom bodibilderskih dana zaradio je razne nadimke kao što su: Austrijski hrast i Štajerski hrast, a tokom filmske karijere zvalu su ga Arnold Strong i Arni, a od nedavno dobio je nadimak Guvernator (nadimak nastao od reči guverner i terminator).

Godine 1970, Švarceneger je bio poznat kao „najjači čovek na svetu“. Hteo je da svoju karijeru bodibildera pretvori u glumačku, kao što je uradio njegov uzor Redž Park. U početku glumačke karijere imao je problema sa dugim prezimenom, velikim mišićima, stranim akcentom. Ipak 1970. godine dobija ulogu Herkulesa u filmu Herkules u Njujorku. Potpisan je pod imenom Arnold Strong, njegov naglasak je bio toliko neobičan da su se producenti bojali da ga gledaoci neće ništa razumeti.

Svoju drugu ulogu je dobio u filmu režisera Roberta Altmana koji se zvao The Long Goodbye. Nakon toga igra u filmu Stay Hungry za koga je nagrađen Zlatnim globusom za najbolju novu mušku zvezdu. Kasnije se Švarcenerger prisećao početka svoje karijere i kaže: „Bilo je veoma teško za mene u početku, agenti i ljudi na kastingu su mi govorili da imam „čudno telo“, smešan naglasak i da imam predugo prezime. U stvari kome god sam se obratio, nisam imao velike šanse“.

Nakon toga veliku pažnju na sebe privlači sa filmom o bodibildingu koji se zvao Pumping Iron. Kasnije je otkupio prava za taj film.

Švarceneger se takođe pojavio sa Kirkom Daglasom i En-Margret u filmskoj komediji The Villain, 1979. godine. Filmsku popularnost stiče sa filmom Konan varvarin iz 1982. godine koji je bio pravi hit na boks ofisu. Dve godine kasnije je snimio i nastavak Konan uništitelj sa kojim nije ustvario neki značajniji uspeh. Kasnije se pojavio na naslovici Haj tajmsa (en.High Times) na kojoj je bio obučen kao Konan varvarin.

Godine 1983, pojavljuje se u promotivnom videu koji se zvao Karneval u Riu.

Kao glumac je ostvario svoju najpoznatiju ulogu u filmu Terminator režisera Džejmsa Kamerona, 1984. godine. Nakon Terminatora usledio je film Crvena Sonja sa kojim je imao pravu propast.

Od sredine do kraja osamdesetih igrao je uglavnom u akcionim filmovima kao što su: Komandos, Surovi ugovor, Predator, Trkač i Crveno usijanje. Pošto su akcioni filmovi bili dosta traženi u to vreme, Švarceneger stiče svetsku popularnost i postaje prava zvezda akcionih filmova.

Godine 1988, igra zajedno sa Danijem Devitom u filmskoj komediji Blizanci. Dve godine kasnije igra u jednom od najskupljih filmova koji se zvao Totalni opoziv. Švarceneger je od filma zaradio 10 miliona dolara i 15% od zarade filma. Film je bio naučno-fantastičnog žanra, zasnovan na kratkoj priči Filipa K. Dika We Can Remember It for You Wholesale. Policajac iz vrtića, njegov sledeći film je bio filmska komedija u kome je po drugi put sarađivao sa režiserom Ajvanom Rajtmanom (prvi put su sarađivali u filmu Blizanci).

Početkom devedestih Švarceneger se kratko oprobao i kao režiser, prvo je režirao jednu epizodu TV serije Tales from the Crypt (1990), da bi dve godine kasnije režirao TV film Božić u Konektikatu. Od tada nije više režirao.

Vrhunac karijere, kako kritički, tako i komercijalni je bio sa filmom Terminator 2: Sudnji dan, koji je bio jedan od najgledanijih filmova te godine i uspeo je da zaseni prethodni dio iz 1984. godine.

Godine 1993, National Association of Theatre Owners, proglasio ga je stranom zvezdom desetljeća. Njegov sledeći film je bio Poslednji akcioni heroj koji je imao lošu sreću da se prikazuje u istoj godine kao i Park iz doba Jure i zbog toga je loše prošao na boks ofisu.

Godinu dana kasnije igra u dosta zapaženom filmu Istinite laži režisera Džejmsa Kamerona. U filmu je igrao zajedeno sa Džejmi Li Kertis, Tijom Karera i Bilom Pakstonom. Iste godine ponovo sarađuje sa režiserom Ajvanom Rajtamanom u filmu Junior. Uloga u ovom filmu mu je donela nominaciju za Zlatni globus u kategoriji za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija) .

Dve godine kasnije igra u veoma popularnom akcijskom trileru Likvidator. U filmu je igrao zajedno sa Vanesom Vilijams i Džejmsom Kanom. Nakon toga sledi njegova uloga negativca Gospodina Friza u filmu Betmen i Robin. Nakon ovog filma je pauzirao neko vreme zbog povrede leđa.

Nakon povrede, 1999. se vraća u horor-trileru Poslednji dani u kome je igrao zajedno sa Gebrijelom Bernom i Kevinom Polakom.

Godine 2000, igra sa Robertom Duvalom u naučnofantastinoj akciji koja sa zvala Šesti dan, a dve godine kasnije i u filmu Kolateralna šteta. Sledeće godine je po treći put reprizirao ulogu Terminatora u filmu Terminator 3: Pobuna mašina. Film je zaradio preko 150 miliona dolara u SAD.

U njegovu čast lokalno kuturno udruženje u Gracu je htelo da postavi statuu Terminatora u centralnom parku grada koja bi bila visoka 25 m. Švarceneger je rekao da je počastvovan, ali da bi taj novac trebalo potrošiti na socijalne projekte i Specijalnu olimpijadu.

Njegova sledeća uloga uključuje pojavljivanje od tri sekunde u filmu Dobrodošli u džunglu, 2003. godine. Nakon toga imao je još jednu manju ulogu u filmu Put oko sveta za 80 dana u kome je glavnu ulogu igrao Džeki Čen.

Postoje neka nagađanja da bi se mogao pojaviti u manjoj ulozi u filmu Terminator Salvation: The Future Begins.

Poznati komičar i glumac Robin Vilijams je jednom rekao: „Arnold Švarceneger je igrao u mnogo filmova, ali je u njima govorio manje od bilo kojeg glumca, jedino možda nije od Lesija“.

Po političkom opredeljenju je repubikanac, a prvi put je izabran 7. oktobra 2003. godine da zameni tadašnjeg guvernera Greja Dejvisa. Zakletvu je položio 17. novembra iste godine da bi odslužio ostatak Dejvisovog manadata. Kasnije 7. novembra 2006. godine, pobedio je demokratu Fila Angelidesa na izborima i izabran je da služi puni mandat kao guverner Kalifornije. Zakletvu za drugi mandat je položio 5. januara 2007. godine. Maja 2004. i 2007. godine svrstan je od Tajm magazina među 100 ljudi koji su „oblikovali svet”.

Autor: RTV „Biser“, Izvor: Vikipedija