Usled ekonomskih nesigurnosti koje se očekuju ove jeseni, Nova ekonomija je pokrenula serijal tekstova o uticaju pandemije na tržište rada u Srbiji. Prema rezultatima druge ankete, koja je sprovedena u septembru, preko 80 odsto građana ima osobe u svom okruženju koje zaposlenje traže duže od tri meseca.

Pixabay

 
ANKETA JE I DALJE OTVORENA I DOSTUPNA OVDE

Približno 18 odsto ispitanika ne poznaje osobe koje traže posao, trećina njih poznaje jednu do dve osoba koje aktivno tragaju za zaposlenjem u Srbiji, dok skoro polovina (49,27 odsto) zna više od troje nezaposlenih u istoj situaciji.

Na pitanje „Da li je zbog pandemije teže naći posao nego ranije?“ preko četiri petine je odgovorilo potvrdno, dok 19,23 odsto ne smatra da korona-kriza nije uticala na mogućnost zaposlenja.

Najveći broj građana smatra da je pandemija loše ili veoma loše uticala na poslovno okruženje i tržište rada, nekolicina njih prijavljuje „masovnija otpuštanja i smanjenje zarada u privatnom sektoru“, kao i ekonomsku nestabilnost, koja se sve češće preliva i na privatan život.

Oko trećine prijavljuje smanjenje obima posla, broja ponuđenih poslova ili radnih sati. Sa druge strane, nekima je upravo zbog manjeg broja kolega povećano radno opterećenje.

„Poznajem nekoliko ljudi koji su dobili otkaz ili otišli na prinudni odmor zbog manjka posla“, navodi jedan od učesnika ankete. „Otpustli su sve radnike koji nisu neophodni, jedan radi više poslova, radi se od kuće umesto osam sati, po ceo dan“, dodaje drugi.

Manji broj prijavljuje da je usled smanjenja obima posla došlo i do smanjenja zarada, ali su prepoznali da su pojedine privredne grane nesrazmerno pogođene krize.

„Ugostiteljski objekti bez bašte ne rade duže od 21 časova, ja im nisam potreban kao treći radnik“, „Ponuda je skočila za pojedine grane, poput onlajn dostave ali je negativno uticala na neke grane poput ugostiteljstva“, „Smanjenje potražnje u sferi turizma, usluga i zanatstva“, neke su od najčešćih varijanti odgovora.

Još jedan od čestih problema je smanjenje poslovne mobilnosti, mogućnosti za promenu posla ili zapošljavanje ljudi tek pristiglih na tržištu rada.

„Poslodavci nemaju dovoljno optimizma da zaposle nove radnike… Otežala je mogućnosti starijih, uplašila i obeshrabrila mlade i neiskusne…  Imam prijateljicu kojoj je zbog ove krize smanjena plata. Ali ona i još nekoliko poznanika koji su nezadovoljni poslom, plaše se da ga menjaju u ovom trenutku jer se ne zna kako će pandemija dalje uticati na ekonomiju i radna mesta u različitim industrijama“, navode ispitanici.

Građani smatraju da su problemi koji su mučili poslovanje u Srbiji i dalje vidljivi, ponekad i naglašeniji, pandemijom COVID-19.

„Ne znam, i ranije je bilo loše“, kaže jedan od ispitanika, drugi dodaje da „poslodavci ne daju šansu mladima nakon završetka srednje škole ili fakulteta, i dalje većina traži radno iskustvo“, a još jedan da je „samo transparentnije što u Srbiji u stvari i nema posla“.

U anketi se pokazalo i da oko šestine radnika očekuje da će pandemija dovesti do drastičnih promena u načinu rada.

„Trebalo bi da se radi od kuće. Apsolutno je nepotrebno dolaziti u kancelarije, apsolutni rad od kuće,  pa će i radnici morati da budu prilagođeni tome“, navodi se u jednom od odgovora.

Nova ekonomija vas i dalje poziva da nam šaljete svoja iskustva i komentare putem našeg portala ili društvenih mreža.

Rezultate prethodne ankete možete pogledati OVDE.

Autor: Nova ekonomija