Filozofija ostaje u gimnazijama, u medicinskoj školi i pravno-birotehničkoj u određenim profilima, a u drugim srednjim školama biće kao izborni predmet – logika i etika, kazala je za RTS Nataša Anđelković iz Zavoda za unapređenje vaspitanja i obrazovanja. 

Foto: Pixabay

Ona je stakla  da je filozofija prisutna u gimnazijama i da se na tome radi intenzivno, kao i da se dodaju i drugi predmeti – kritičko mišljenje, filozofsko razmišljanje koje je, kako kaže, u osnovi strategije obrazovanja zemlje.

„Kada je reč o srednjim stručnim školama u okviru reforme celog obrazovnog sistema reforme i preispitivanja i tih profila i ono što se sada radi je pravljenje kvalifikacija za sve te stručne profile. Postoje standardi i agencija koja izrađuje sve te kvalifikacije, odnosno strandarde“, dodaje Anđelkovićeva.

Ističe da đaci koja se odluče da izučavaju stručne profile u srednjim školama nakon četiri godine školovanja treba da budu spremni da izađu na tržište rada.

„Tokom četiri godine školovanja njihova nastava je koncentrisana upravo prema tim kvalifikacijama i to zauzima 60 odsto njihovog vremena provedenog u školama“, rekla je Anđelkovićeva.

„U srednjim stručnim školama imate samo 40 odsto mogućnosti za opšteobrazovne predmete i kada tu stavite srpski, matematiku, fizičko, građansko i veronauku, ostaje je vam vrlo malo prostora, možda za još jedan predmet. Kada su u pitanju tehničke škole – naravno da ćete imati fiziku, u školama vezanim za medicinu – naravno da će to biti biologija, jer vi nemate prostora da dodate još jedan predmet“, objasnila je Anđelkovićeva.

Ističe da je humanističko obrazovanje važno, ali da je kada je reč o srednjim stručnim školama najvažnije da ti učenici dobiju stručno znanje i diplomu da su osposobljeni da rade.

Izvor: novaekonomija