Na ortopediji se tokom zime obim posla povećava za oko 30 odsto, a najviše zbog preloma kuka. Klizavi trotoari i neočišćene zaleđene staze ispred zgrada i kuća glavni su razlog većeg broja preloma i iščašenja, pa su odeljenja ortopedije u ovo doba godine, kao i službe Hitne pomoći, „zatrpani“ zbog većeg priliva pacijenata.

Foto:Pixabay

Primarijus Ljubodrag Zajić, zamenik direktora Instituta „Banjica“, najveće ortopedske klinike u zemlji, kaže da tokom zime oko 70 odsto pacijenata, starijih od 65 godina primljenih u Hitnu službu ima povredu zgloba kuka:

– Za starije ljude pad je teška trauma, jer mnogi imaju i osteoporozu, pa su samim tim i povrede teže zbog krtih kostiju. Osim toga, ovaj prelom nije samo lokalni, koji zglob kuka izbacuje iz funkcije i onemogućava hod, već izaziva i opšti poremećaj u organizmu i često menja psihički status.

Naš sagovornik kaže da je klinička slika kod preloma kuka poprilično jasna, kada je o starijim osobama reč, ali kod mladih ljudi može da „zavara“.
– Bol u preponi i natkolenici, nemogućnost hoda kod pacijenta koji je pre pada hodao, nedvosmisleno ukazuje na povredu zgloba kuka – kaže dr Ljubodrag Zajić. – Međutim, u slučaju naprsnuća, koje se uglavnom dešava kod mlađih pacijenata, u kliničkoj slici dominira bol u preponi, ali osoba može da hoda hramajući. Često u slučaju napsrnuća tek odloženi rendgenski snimak, posle sedam do 14 dana, jasno pokaže prelomnu liniju. Iz ovog razloga se pacijentima sa bolom u preponi posle pada i nesigurnih, prvobitnih rendgenskih nalaza, savetuje da miruju i hodaju bez oslonca do ponovnog snimanja.

U zavisnosti od mesta i nivoa, prelomi se različito klasifikuju i leče uglavnom operativno.

– Neoperativno se leče prelomi kada kost ili kosti ostanu u dobroj poziciji – kaže dr Zajić. – Operacija se ne primenjuje ni kada pacijent ima komorbiditete zbog kojih bi uvod u anesteziju bio rizičan. Primera radi, prelomi vrata butne kosti kod izuzetno starih osoba leče se tako što se brzo podižu na noge i osposobljavaju za hod sa pomagalima, a prelom se zanemaruje. U suprotnom, duže ležanje kod ovakve povrede nosi rizik od pojave embolija i dekubitusa.

Kada je hirurški sto neizbežan, na raspolaganju je veći broj tehnika.

– Izbor operativne tehnike zavisi od tipa preloma, starosti pacijenta, pridruženih bolesti, psihičkog i mentalnog statusa – kaže naš sagovornik. – Kod preloma vrata butne kosti to je najčešće ugradnja totalne ili parcijalne endoproteze kuka, kod nedislociranih preloma uklinjavanje, a kod preloma van zgloba u trohanternoj regiji zatvorena repozicija i ugradnja intramedularnog klina. Urađena operacija, bez obzira na primenjenu tehniku, mora da dozvoli rano podizanje na noge, odnosno hodanje.