Svake godine, 28. jula, obeležava se Svetski dan borbe protiv Hepatitis-a i to u 180 zemalja sveta. Obeležavanje ovog dana ima za cilj da poveća svest i znanje o ovim infekcijama kao glavnim pretnjama globalnog zdravlja. Ovaj dan je odabran kao Svetski dan borbe protivHepatitis-a u čast rođendana nobelovca prof. Baruch Samuel Blumberg-a, koji je otkrio virus Hepatitis-a B (HVB).

LaboMedica

Glavni inicijator i organizator manifestacija u svetu povodom ovog dana je Svetska alijansa protiv hepatitisa (World Hepatitis Alliance), nevladina, internacionalna organizacija, osnovana u Ženevi 2007. godine, organizacija koju prvenstveno čine ljudi inficirani virusima Hepatitis-a.

S obzirom na to da se u svetu svake godine dijagnostikuje oko 10 miliona novih slučajeva, pokrenut je globalni projekat pod nazivom „Za svet bez hepatitisa”, sa ciljem da se do 2030. godine eliminiše ovaj virus.

Hepatitis označava svaku upalnu bolest jetre, koja može imati različite uzroke kao i načine prenošenja. Način prenošenja hepatitisa prouzrokovanog virusima izdvaja rizične kategorije stanovništva, a hepatitis prouzrokovan alkoholom tesno je povezan sa načinom života i navikama osobe.

Upravo zbog toga ova bolest postaje javno zdravstveni problem svuda u svetu, pa je tako i u našoj zemlji, i dobija svoje mesto u Međunarodnom i Nacionalnom kalendaru zdravlja. Bolest može biti prouzrokovana i primenom određenih lekova.

Hepatitis najčešće nastaje zbog infekcije virusima hepatitisa A, B, C, D (uz infekciju virusom hepatitisa B) i E, ili infekcijom virusima parotitisa, rubeole, citomegalovirusom, Epštajn-Barovim virusom i virusima herpesa. U ovim slučajevima bolest je zarazna (infektivna).

Hepatitis A je enterovirus koji se prenosi fekalno-oralnim putem, dakle preko nečistih ruku, kontaminirane (zagađene) hrane i vode ali i preko krvi i telesnih tečnosti. Izaziva akutnu (naglo nastalu) bolest, dok hronični oblik praktično i ne postoji. Hepatitis B prouzrokuje i akutanu i hroničnu bolest, a prenošenje može nastati preko krvi zaražene osobe (igla, brizgalica, pirsing, tetovaža), zatim ne zaštićenim polnim odnosom (heteroseksualnim i homoseksualnim), kao i vertikalnim prenosom (sa majke na fetus).

Hepatitis B može dati hronične komplikacije razvojem ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma od kojih godišnje u svetu umire od 500.000 do 1.200.000 ljudi.

Hepatitis C najčešće razvija hroničan oblik bolesti, koji obično prelazi u cirozu jetre, i najčešće se prenosi preko krvi zaražene osobe, a moguće je i preko telesnih tečnosti. Vreme razvoja (inkubacije) hepatitisa je različito i zavisi od infektivnog agensa (uzročnika), a može biti od 15 dana (hepatitis A) pa čak i do pola godine (hepatitis B i C).

Postoje specifični i nespecifični simptomi i znaci hepatitisa, a najpoznatiji i najvažniji su sledeći: umor, malaksalost, temperatura, groznica, gubitak apetita, mučnina, mogući su bolovi u zglobovima i mišićima, zatim bolovi u gornjem delu abdomena (trbuha) i ispod desnog rebarnog luka, uvećanje jetre, žutica, tamno obojena mokraća, ponekad pojava proliva… Odrasle osobe češće imaju simtome bolesti nego deca, ali je moguće da u nekim slučajevima bolest protiče bez simptoma (asimptomatski) ili atipično, pogotovo hronični hepatitis.

Osnovne mere primarne prevencije bolesti su sledeće: primena vakcine, održavanje lične higijene i higijene ruku uvek na visokom nivou, održavanje higijenske ispravnosti vode i hrane, posuđa, zatim izbegavanje rizičnog seksualnog ponašanja (“zaštićeni odnosi“) i promiskuitetnog ponašanja, izuzetan oprez kod tetovaže i pirsinga, prevencija narkomanije i ne korišćenje “zajedničkih igala i špriceva“. Etanol, kao glavni sastojak alkoholnih pića, može izazvati hepatitis, obično posle duže zloupotrebe, a ciroza jetre je u ovim slučajevima učestalija. Ovako nastao hepatitis nema infektivnu prirodu. Težina bolesti je različita, a najučestaliji znaci su sledeći: malaksalost, uvećanje jetre (hepatomegalija), nakupljanje tečnosti u trbuhu (ascites), žutica, poremećaj funkcije jetre različitog stepena sve do insuficijencije (nedovoljne funkcije).

Rak jetre se povezuje sa zloupotrebom alkohola i često nastaje kao posledica. Treba dodati da postoje određeni lekovi čija upotreba može dovesti do nezaraznog hepatitisa, i to je još jedan razlog koji zahteva racionalnu i strogo indikovanu upotrebu.

Rizične grupe stanovništva, odnosno osobe koje imaju povećani rizik nastanka hepatitisa su svi oni koji žive u lošim higijenskim uslovima i nemaju pravilne higijenske navike, promiskuitetno i seksualno rizično se ponašaju, narkomani i oni koji zloupotrebljavaju alkohol.

Autor: RTV „Biser“