Pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad regulisano je pre svega Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Aprila meseca prošle godine u ovaj važan sistemski zakon uvedene su određene novine vezane upravo za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad i obračun naknade zarade za vreme privremene sprečenosti za rad (takozvano bolovanje). Izmene se odnose i na isplatu bolovanja. Ovim tekstom ukazaćemo na to u kojim slučajevima se naknada zarade zbog bolovanja plaća u visini od 100% od zakonske osnovice za obračun naknade. Drugim rečima, izdvojićemo one zakonske razloge za bolovanje za koje zakon vezuje pravo na naknadu pune zarade.

Infostud

U skladu sa tim možemo konstatovati da visina naknade zarade koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i iz sredstava poslodavca, iznosi 100% od osnova za naknadu zarade ako je zdravstveno stanje osiguranika, odnosno člana njegove uže porodice takvo da je osiguranik sprečen za rad iz razloga propisanih ovim zakonom i to:

  • usled profesionalne bolesti ili povrede na radu
  • zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće
  • zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi
  • zbog nege bolesnog, odnosno povređenog člana uže porodice do navršenih 18 godina života u slučaju teškog oštećenja, odnosno pogoršanja zdravstvenog stanja deteta
  • Bolovanje usled profesionalne bolesti ili povrede na radu

Povredom na radu, u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, smatra se povreda osiguranika koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela, iznenadnim opterećenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma. Povredom na radu smatra se i:

  • povreda prouzrokovana na prethodno opisan način čak i ako je osiguranik zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije raspoređen, ali koji obavlja u interesu poslodavca,
  • povreda koju osiguranik pretrpi pri dolasku, odnosno povratku sa posla,
  • oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao isključiva posledica nesrećnog slučaja ili više sile za vreme obavljanja posla po osnovu koga je osiguran ili u vezi sa njim.

 Veza bolovanja i termina “radno mesto”

Kako bi se u svakom konkretnom slučaju utvrdilo da li određeni događaj ima karakter povrede na radu u smislu prostorne povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je radnik socijalno osiguran, potrebno je sagledati značenje izraza „radno mesto“ iz Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Ovim zakonom propisano je da je radno mesto prostor namenjen za obavljanje poslova kod poslodavca (u objektu ili na otvorenom kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima, i sl.) u kojem zaposleni boravi ili ima pristup u toku rada i koji je pod neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe može se zaključiti da se pod povredom na radu smatra povreda koja se dogodila na radnom mestu, odnosno u prostoru u kojem zaposleni boravi ili ima pristup u toku rada, i to ne samo u momentu i procesu obavljanja rada, već i prilikom obavljanja svih drugih aktivnosti u cilju izvršavanja poslova iz ugovora o radu ili obavljanja rada po bilo kom osnovu kod poslodavca, a koje je pod neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca (svim radnim  i pomoćnim prostorijama i svim objektima koje kontroliše poslodavac). Ovde govorimo o uzročnoj povezanosti, pa tako i kad se povreda dogodi tokom dnevnog odmora, to jest pauze tokom radnog dana, na radnom mestu, odnosno u prostoru u kom zaposleni boravi ili ima pristup tokom rada, a radi se o prostoru koji je pod kontrolom poslodavca, čak i takva povreda za vreme pauze ima karakter povrede na radu.

Ukoliko se pak povreda dogodi tokom korišćenja prava na pauzu, to jest dnevni odmor, ali u prostoru koji je van kontrole polodavca, takva povreda nema karakter povrede na radu u smislu Zakona o zdravstvenom oiguranju.

Poslodavac je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 24 časa od nastanka, usmeno i u pismenoj formi prijavi nadležnoj inspekciji rada i policiji svaku smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu na radu i povredu na radu zbog koje zaposleni nije sposoban za rad više od tri uzastopna radna dana.

Šta se podrazumeva pod profesionalnim oboljenjem

Pod profesionalnim oboljenjem u smislu citiranog zakona podrazumeva se oboljenje nastalo usled duže izloženosti štetnostima nastalim na radnom mestu.

Poslodavac je dužan da, najkasnije u roku od tri uzastopna radna dana od dana saznanja, prijavi nadležnoj inspekciji rada profesionalno oboljenje.

Izveštaj o povredi na radu i profesionalnom oboljenju koji se dogode na radnom mestu, poslodavac je dužan da dostavi zaposlenom koji je pretrpeo povredu, odnosno kod koga je utvrđeno profesionalno oboljenje i organizacijama nadležnim za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje. Sadržaj i način izdavanja obrasca izveštaja propisuje ministar nadležan za rad posebnim pravilnikom.

Na osnovu izveštaja o povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, koji poslodavac dostavlja nadležnoj  filijali Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO),  prvostepena lekarska komisija te filijale daje ocenu da je utvrđena povreda na radu ili profesionalno oboljenje. Dužinu privremene sprečenosti za rad (bolovanja) ocenjuje stručno-medicinski organ RFZO, odnosno matične filijale i to za prvih 60 dana bolovanja izabrani lekar, a na njegovu ocenu moguće je uložiti prigovor prvostepenoj lekarkoj komisiji matične filijale RFZO. Za period nakon 60 dana sprečenosti za rad nadležna je prvostepena lekarska komisija matične filijale RFZO, a na njenu ocenu prigovor se može uložiti drugostepenoj lekarskoj komisiji.

Celokupan iznos bolovanja zbog povrede na radu ide na teret poslodavca

Bolovanje koje je prouzrokovano povredom na radu ili profesionalnom bolešću zaposlenog zakonski je izuzetak od pravila da se naknada zarade samo za prvih 30 dana isplaćuje na teret poslodavca, a od 31. dana na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, jer se sve vreme trajanja radnog odnosa bolovanja zbog povrede na radu zaposlenog isplaćuje iz sredstava poslodavca. Prema tome, naknadu zarade u slučaju privremene sprečenosti za rad (bolovanja) zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti kod zaposlenih lica, obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava za vreme trajanja radnog odnosa zaposlenog osiguranika, od prvog dana privremene sprečenosti za rad, za sve vreme trajanja privremene sprečenosti za rad osiguranika.

Upravo ova činjenica može da utiče na poslodavca da izbegne obavezu prijave povrede na radu. Za slučaj da se to desi, neophodno je što pre obratiti se nadležnoj inspekciji za rad koja će izlaskom na lice mesta utvrditi da li je poslodavac izbegao tu važnu zakonsku obavezu, u kojem slučaju će ga obavezati da prijavu podnese. Zaposleni mora da vodi računa o navedenom jer ukoliko se poveda na radu ne prijavi na zakonom uređen način, nema ni isplate bolovanja u punom iznosu. Ovo je važno i zbog činjenice da za zaposlenog kome je prestao radni odnos u toku korišćenja prava na naknadu zarade zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, isplatu naknade zarade obezbeđuje matična filijala, odnosno Republički fond za zdravstveno osiguranje, od dana prestanka radnog odnosa osiguranika.

Ovo je izuzetak od pravila da pravo na naknadu zarade kod sprečenosti za rad postoji samo za vreme trajanja radnog odnosa za koje bi osiguranik primao zaradu, u skladu sa propisima o radu, odnosno za vreme za koje bi obavljao delatnost kao preduzetnik da nije nastupila privremena sprečenost za rad.

Za osiguranika preduzetnika, naknadu zarade zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje od 31. dana sprečenosti za rad i za sve vreme trajanja privremene sprečenosti za rad osiguranika zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Infostud

Održavanje trudnoće-trudničko bolovanje

Trudničko bolovanje je pravo koje ima zaposlena žena, tj.žena u radnom odnosu kod poslodavca po ugovoru o radu, kao i preduzetnica, ako ginekolog ustanovi da je zaposlenoj potrebno mirovanje zbog rizične trudnoće, opasnosti od pobačaja, težih oboljenja. Prvih 60 dana bolovanja zaposlenoj će utvrditi njen izabrani ginekolog, koji izdaje potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad koja se dostavlja poslodavcu.

Za period preko 60 dana neophodno je da ginekolog uputi zaposlenu na lekarsku komisiju (sa mišljenjem zbog čega bi trebalo da se odobri dalje bolovanje.). Na osnovu lekarskih nalaza, komisija će odlučiti o tome da li je potrebno dalje produženje bolovanja i dati konačnu ocenu. Po potrebi trudničko može da se produži sve do porođaja, i tada se na trudničko nadovezuje porodiljsko odsustvo.

Naknadu zarade za slučajeve privremene sprečenosti za rad zbog održavanja trudnoće za prvih 30 dana sprečenosti za rad obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a od 31. dana naknadu zarade obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

Bolovanje zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva

U slučaju dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, izuzev dobrovoljnog davanja krvi, naknada zarade obezbeđuje se osiguraniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti za rad. Dakle naknada zarade ide sve vreme na teret RFZO, dok traje radni odnos. Poslodavac ovo bolovanje ne plaća ni prvih 30 dana. Prvih 60 dana spečenost za rad utvrđuje izabrani lekar, a ako je potrebno i nakon toga, ocena dužine bolovanja je u nadležnost lekarske komsije RFZO.

Bolovanje zbog nege teško obolelog deteta

Novina u zakonu koja je uvedena izmenama u aprilu 2019. godine je dužina trajanja nege člana porodice-deteta koje je teško obolelo i visina naknade zarade za vreme trajanja nege člana porodice u navedenom slučaju.

Tako umesto najduže 4 meseca,  privremena sprečenost za rad zbog nege člana porodice može da traje do izlečenja deteta, a najduže do njegove 18 godine. Osiguraniku pripada naknada zarade zbog nege obolelog, odnosno povređenog člana uže porodice mlađeg od sedam godina života ili člana uže porodice starijeg od sedam godina života koji je teško telesno ili duševno ometen u razvoju, u svakom pojedinačnom slučaju bolesti, odnosno povrede, najduže do 15 dana, a ako je oboleli, odnosno povređeni član uže porodice stariji od sedam godina života, a nije teško telesno ili duševno ometen u razvoju, najduže do sedam dana (ovaj period ceni izabrani lekar).

Izuzetno od navedenog, kada postoje opravdani razlozi koji se odnose na zdravstveno stanje člana uže porodice, prvostepena lekarska komisija može produžiti trajanje privremene sprečenosti za rad zbog nege člana uže porodice, najduže do 30 dana za negu deteta mlađeg od sedam godina života ili člana uže porodice starijeg od sedam godina života koji je teško telesno ili duševno ometen u razvoju, odnosno do 14 dana za negu člana uže porodice koji je stariji od sedam godina života, a nije teško telesno ili duševno ometen u razvoju.

Veoma važna novina sastoji se u tome da u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do navršenih 18 godina života zbog teškog oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti, ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja deteta, drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda može, na predlog zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite u kojoj se dete leči, a po uputu izabranog lekara, produžiti pravo na naknadu zarade zbog nege člana uže porodice.

Produženje prava na naknadu zarade ocenjuje drugostepena lekarska komisija Republičkog fonda na svakih šest meseci, za svaki pojedinačni slučaj, u zavisnosti od zdravstvenog stanja deteta, kao i neophodnog daljeg lečenja deteta, odnosno rehabilitacije ako je potrebna. Ovakvo bolovanje može da traje sve dok dete ne navrši 18 godina života.

Visina naknade zarade za vreme trajanja privremene sprečenosti za rad zbog nege člana porodice-deteta kod kojeg je zdravstveno stanje teško pogoršano (dakle samo bolovanja po oceni drugostepene lekarske komisije) iznosi 100% od osnovice za obračun naknade zarade, umesto dotadašnjih 65%.

Naknada zarade obezbeđuje se osiguraniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti za rad osiguraniku majci, odnosno ocu, usvojitelju ili drugom osiguraniku koji se stara o detetu, za vreme privremene sprečenosti za rad zbog nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine.

Utvrđivanje osnovice za obračun naknade zarade i isplata

Zakonom je propisano je da se naknada zarade ostvaruje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja na osnovu zahteva obveznika doprinosa (poslodavca) koji se podnosi nadležnoj filijali RFZO u kojem treba da bude navedeno da li se zahtev odnosi na isplatu naknade zarade ili refundaciju naknade koju je poslodavac već isplatio iz svojih sredstava. Kada filijala RFZO vrši prenos sredstava za naknadu zarade na poseban račun poslodavca radi isplate zaposlenom osiguraniku rok je 30 dana od dana podnošenja zahteva, a kada filijala RFZO vrši refundaciju isplaćenih sredstava za naknadu zarade poslodavcu rok je 15 dana od dana predaje zahteva filijali RFZO.

Period iz koga se uzima zarada kao osnov za obračun naknade zarade obuhvata 12 meseci, odnosno osnov za naknadu zarade koja se isplaćuje iz sredstava poslodavca i iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za zaposlena lica čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad.

U obzir se uzima osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada. Ukoliko osiguranik nije ostvario zaradu u svih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je otvorio bolovanje, osnov za naknadu zarade čini prosečan iznos zarade za mesece u kojima je radio, a za mesece u kojima nije ostvario zaradu uzima se zagarantovana minimalna zarada.

Kako se izračunava naknada zarade za vreme bolovanja

Osnov za naknadu zarade kod preduzetnika čini prosečna mesečna osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupilo bolovanje, a ako je bio osiguran kraće od 12 meseci po osnovu obavljanja samostalne delatnosti osnov za naknadu zarade čini osnovica na koju je plaćen doprinos prema vremenu za koje je bio osiguran; samo ako uopšte nije obavljao delatnost u prethodnih 12 meseci osnov za naknadu zarade čini najniža mesečna osnovica za plaćanje doprinosa.

Usklađivanje naknade zarade se vrši kada osiguranik prima naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duže od dva kalendarska meseca. Tako se sada osnov za naknadu zarade usklađuje sa kretanjem prosečne mesečne zarade po zaposlenom na teritoriji Republike Srbije prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku. Do sada se usklađivanje radilo sa kretanjem prosečne zarade kod poslodavca.

Autor: Infostud