Na današnji dan 1866. godine, rođen je Tomas Hant Morgan, američki biolog i genetičar, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom teorije nasleđa.

Pixabay

Druga polovina devetnaestog veka bila je vreme izuzetnog napretka u genetičkim istraživanjima: naučnici su uspeli da identifikuju hromozome pod mikroskopom.

Ali, tek nakon radova Tomasa Hanta Morgana početkom dvadesetog veka, istraživači su konačno bili u stanju da direktno povežu nasleđivanje genetskih osobina sa ponašanjem hromozoma, pruživši time konkretan dokaz za ono što je postalo poznato kao hromozomska teorija nasleđivanja.

Ova teorija tvrdila je da se obrasci nasleđivanja u načelu mogu objasniti pretpostavkom da su geni locirani na specifičnim mestima na hromozomima.

Godine 1910, Tomas Hant Morgan je bio taj koji je zaista spojio Mendelove zakone i hromozomsku teoriju u jednu revolucionarnu ideju.

Ideja da su geni locirani na hromozomima predložena je na osnovu eksperimenata na vrsti Drosophila melanogaster, poznatijoj kao vinska mušica.

Morgan je odabrao vinske mušice jer se lako mogu uzgajati, prisutne su u velikom broju, imaju kratak životni ciklus i samo četiri para hromozoma koji se lako mogu identifikovati pod mikroskopom.

Kod vrste Drosophila, normalne mušice imaju crvene oči. Crvena boja očiju je dominantna. Morgan je otkrio recesivnu mutaciju koja uzrokuje bele oči.

Kada je ukrstio ženku crvenih očiju i mužjaka belih očiju, svi potomci imali su crvene oči. Ovakav rezultat potpuno je imao smisla u slučaju dominantnog obrasca nasleđivanja.

Međutim, Morgana je iznenadio rezultat kada je napravio obrnuto ukrštanje – ženki belih očiju i mužjaka crvenih očiju. Umesto da svi potomci imaju crvene oči, uočio je da su sve ženke imale crvene oči, a svi mužjaci bele oči.

Na osnovu tih zapažanja Morgan je zaključio da alel koji određuje boju očiju mora da se nalazi na X hromozomu, koji određuje pol.

To je bila prva korelacija između specifične osobine i specifičnog hromozoma. Hromozomi su zaista fizički nosioci naslednih informacija.

Hromozomi se sastoje od DNK, a geni su locirani unutar ovih hromozoma. Geni su lokusi na samoj DNK. DNK sadrži uputstva za sintezu proteina.

A proteini određuju strukturu i funkciju svih ćelija koje grade naše telo. Svaka ljudska ćelija ima 46 hromozoma. Sva DNK organizovana je u dva seta od po 23 hromozoma. Svi dobijamo genetski materijal od oba roditelja.

Tomas Hant Morgan je preminuo 4. decembra 1945. godine.

Autor: RTV Biser