Veliki deo hektara pod kukuruzom neće pregurati tropski talas koji već nedeljama prži, smatraju poljoprivredni stručnjaci.

Pšenica je, kažu, „pobegla“, suncokret je najotporniji, a kukuruz, soja i mnoge voćarske kulture najgore će proći. Analiza pokazuje da će od 10 do 15 odsto biti manji prinos voća, a najmanje 1,5 tona po hektaru biće smanjen prinos kukuruza.

Čak je i kiša, koja je nedavno pala, zakasnila. Naročito što su Vojvodina i delovi Mačve malo vode dobili. Stručnjaci smatraju da kukuruzu više ništa ne može da pomogne. Klip kukuruza je završio formiranje, broj zrna i težinu. Sve je izdefinisano. Možda će biti od neke minimalne koristi kasnim sortama, ali ne nešto značajno.

Sasušene žitnice u Sremu uobičajena su slika ovih dana. Šteta je, kako kažu uzgajivači ogromna, pa čak i tamo gde je korišćena agrotehnička zaštita. Uz to, uprkos sušama deceniju unazad, prvi put su uočene ožegotine na stablima voća, i to ne samo na plodu već i na listu i mladarima.

Prema rečima agroekonomiste Žarka Galetina, velike suše nisu uticale na prinos pšenice u Srbiji, ali će zato proizvodni rezultati kukuruza, soje i suncokreta izvesno mnogo podbaciti usled visokih temperatura i nedostatka vlage.

– Ovogodišnji prinos će biti daleko ispod potencijala, jer širom Srbije ima hektara pod žitom koji će potpuno ostati bez prinosa. Sve je izgorelo. U ovo doba je trebalo da se događa popunjavanje zrna – kaže Galetin.