Međunarodni dan pismenosti obeležava se širom sveta 8. septembra. Ideja o obeležavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svetskoj konferenciji ministara obrazovanja na temu iskorenjivanja nepismenosti. Кao dan obeležavanja izabran je 8. septembar, a UNESКO je obeležavanje počeo 1966. godine.

Za očuvanje jezika potrebna je ljubav prema njemu, dobar školski sistem i potrebni su oni kojima je do njega stalo. Tamo gde nam je društvo, tu nam je i jezik. Ako pogledamo natpise, ispise po našim ulicama, školama, medijima, onda ćemo videti da najčešće nema lektora ili, ako ih ima, da ne rade ozbiljno svoj posao. Potrebno je da se čuje i glas stručnih društava i institucija prilikom rada na zakonima o medijima i zakonima uopšte, koje donosi Ministarstvo kulture.

Treba plasirati našu gramatičku, morfološku, sintaksičku i leksičku strukturu na najbolji mogući način. Jezik treba čuvati i prilikom pisanja SMS poruka i mejlova, ali, pre svega, treba obrazovati narod da čuvaju jezik na pravi način.

Pismenost je ljudsko pravo, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje. Ono je prepoznato kao pravo u nizu međunarodnih konvencija i uključeno u tekstove ključnih međunarodnih deklaracija. Opštom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pismenost. Dve su, međutim, deklaracije otišle još dalje tako je u Deklaraciji iz Persepolisa (1975) rečeno: Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo. Hamburška deklaracija (1997) naglašava kako je pismenost, koja u širem smislu obuhvata znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno ljudsko pravo. Pismenost je, dakle, prepoznata ne samo kao pravo po sebi, nego i kao mehanizam za ostvarivanje drugih ljudskih prava.

Pismenost u Srbiji

Podaci govore da u svetu ima oko 900 miliona nepismenih, dok u Srbiji ima oko 850.000 stanovnika, ili nešto manje od 14 odsto populacije, bez dana škole ili sa nekoliko razreda osnovne škole. Potpuno nepismenih u Srbiji ima više od 165.000 stanovnika. Sa visokim obrazovanjem u Srbiji je nešto više od 650.000 stanovnika što je skoro 11 odsto. Kompjuterski je nepismeno više od 50 odsto stanovništva Srbije. PISA istraživanje (najveća međunarodna provera postignuća učenika) pokazalo je da učenici u Srbiji postižu rezultate ispod proseka. Đaci ne poznaju dovoljno gramatiku, pravopis i da im je leksički fond siromašan. Među mladima je izražena upotreba žargonizama i stranih reči, posebno anglicizama.