REM bi konačno, posle višegodišnjih zahteva, mogao da dobije mogućnost da finansijski kažnjava emitere koji se ogreše o zakon! Da će se ovaj predlog naći na stolu Radne grupe za izradu izmena Zakona o elektronskim medijima, za „Novosti“ je potvrdio Rade Veljanovski, član Radne grupe.

Foto: Pixabay

– Polazište za naš rad su Medijska strategija i nova EU Direktiva o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Medijska strategija predviđa takvu alatku u rukama REM-a i mi ćemo o njoj razgovarati. Ne znam da li će se na kraju naći u zakonu, ali o njoj ćemo svakako diskutovati – kaže Veljanovski za „Novosti“.

U većini evropskih zemalja, ali i u pojedinima u regionu, poput Hrvatske i Mađarske, regulatorna tela za elektronske medije direktno naplaćuju kazne onima koji u udarnom terminu prikazuju sadržaje koje po zakonu ne bi smeli ili na bilo koji drugi način krše propise. Isto to je tražilo i domaće regulatorno telo, a prema rečima predsednice Saveta REM-a Olivere Zekić, za to imaju podršku OEBS-a.

– REM trenutno može da izrekne četiri vrste kazni za pružaoce medijskih usluga – objašnjava Zekić. – To su opomena, javno upozorenje, zabrana formata od 24 sata do mesec dana i oduzimanje dozvole. Opomena i javno upozorenje su više pedagoške mere, koje ne daju puno rezultata. Zabrana formata se pokazala kao kontraproduktivna, jer je ispala besplatna reklama za određene emisije, dok je oduzimanje dozvole radikalna kazna, čije je izricanje primereno za učinjeno krivično delo, poput rušenja ustavnog uređenja, a ne za prekršaj.

Opomenu i javno upozorenje emiteri koji su prekršili zakon moraju da objave u nekom štampanom izdanju i u udarnom terminu, na televiziji. Po zakonu, oni ne snose nikakve druge posledice i ove mere ih ne pogađaju previše. Zabrane formata, tj. emisija, ranije su izricane određenim televizijama zbog rijaliti programa, poput „Parova“. Međutim, kada se pročuje da je emisija zabranjena, to joj samo poveća gledanost pošto ponovo počne emitovanje.

Osim toga, kako objašnjava Zekić, mnoge stvari koje su sporne ne emituju se ili su „zakamuflirane“ u emisijama na televizijama sa nacionalnom frekvencijom (npr. golotinja), dok se potpuno slobodno prikazuju na „jutjubu“, nad kojim REM nema ingerenciju.

– Nedostaje nam kazna koja bi bila između ovih blagih i onih radikalnih. Prema našem mišljenju, to je novčana kazna koju bismo mogli direktno da izreknemo medijskom pružaocu usluga. Ona je najbolji način da se pružaoci usluga dovedu u red, što je pokazala praksa evropskih i susednih zemalja – konstatuje Zekić.

Kako je najavljeno, Radna grupa bi nacrt izmena Zakona o elektronskim medijima trebalo da završi do kraja prvog kvartala ove godine. Posle toga sledi javna rasprava i izjašnjavanje domaćih i međunarodnih institucija.