Radivoj Korać  “Žućko” je obeležio jednu dekadu srpske, jugoslovenske i evropske košarke. “Žućka” i danas  smatraju jednim od najboljih igrača u istoriji evropske košarke.

Foto: strategija.org

Radivoj Korać rođen je 5. novembra 1938. godine, u Somboru. Pored jedinstvenog talenta za košarku, postaće prepoznatljiv po mnogo čemu. Iako je njegov talenat za sport bio neosporan, više nego očigledna su bile i njegove sklonosti ka prirodnim naukama. Interesovanje je pokazivao i u oblasti slikarstva, književnosti, muzike.

Kada je Radivoj Korać sa 16 godina stigao u OKK Beograd, niko tada nije mogao da pretpostavi da je stigao sportski genije. Od juniora do seniora samo jedna godina. Uspon je bio munjevit. Iskusni trener Borislav Stanković je osetio neizmerno bogatstvo tog talenta, te generacije. Ostaće zabeleženo da je na juniorskom turniru održanom 1956. godine na jednoj utakmici postigao 33 poena, koliko je ukupno postigla njegova ekipa i već tada nagovestio neslućeni potencijal sakriven iza stidljivog, prijatnog i druželjubivog karaktera riđokosog mladića.

Radivoj Korać je za reprezentaciju Jugoslavije debitovao 1958. godine sa nepunih 20 godina i dao je nemerljiv doprinos razvoju košarke u Jugoslaviji. Bio je predvodnik generacije koja je utabala put svim većim uspesima srpske i jugoslovenske košarke u godinama i decenijama koje su usledile.

Sportska istorija Jugoslavije crnim slovima je zapisala 2. jun 1969. godine. Žureći na reprizu predstave “Kosa” u Ateljeu 212, u blizini Sarajeva posle teške saobraćajne nesreće prestalo je da kuca veliko srce Radvoj Koraća – Žućka. Ispraćaju iz Sarajeva prisustvovale su hiljade ljudi. Ta vest se munjevito pronela, i potresla celu, ne samo sportsku Jugoslaviju. Košarkaški savez doneo je odluku da se na taj dan više nikada ne odigra niti jedna utakmica.

Radivoj Korać je prvi sportista sahranjen u “Aleji velikana“ u Beogradu. Na izričito insistiranje tadašnjeg predsednika države Josipa Broza Tita, umesto državnom, kovčeg je bio prekriven olimpijskom zastavom. Rečeno je: “On je bio veći od zemlje koju je predstavljao. Pripadao je celom svetu.”

Zanimljivo da je tokom rata u Bosni, Žućkov spomenik na mestu pogibije srušen, ali su se obližnji meštani, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost, sami međusobno dogovorili i podigli novi Obelisk koji obeležava mesto tragedije.

FIBA je 1971. godine, na predlog generalnog sekretara Vilijama Džonsa, u Koraćevu čast ustanovila Kup Radivoja Koraća. Ovo masovno evropsko takmičenje je ugašeno 2002. godine, a Košarkaški savez Srbije i Crne Gore je promenio ime svog nacionalnog kupa u Kup Radivoja Koraća. Sa razdruživanjem Srbije i Crne Gore, Kup Radivoja Koraća postaje zvaničan naziv kupa Srbije za košarkaše.