Originalni fragment Mesečevog tla − lunarnog bazalta, zastava SFRJ koju je posada „Apola 17“ nosila na Mesec i vratila na Zemlju, replika kugle detonirane na površini Meseca 14. septembra 1959. godine kada je prva bespilotna letilica „Luna 2“ dospela na Zemljin satelit – samo su deo izložbe koja je dostupna i virtuelnim posetiocima.

Foto: Prirodnjački muzej printscreen

Osvajanje Meseca je jedan od onih presudnih događaja koji oslobađaju maštu i šire vidike do neslućenih razmera.

Izložba „Put na Mesec“ Prirodnjačkog muzeja posvećena je 50. godišnjici „velikog koraka za čovečanstvo“ – događaju koji je tada poglede širom sveta usmerio ka televizijskim ekranima.

Ova postavka u neku ruku predstavlja i omaž detinjstvu pripadnika Generacije Iks – snovima, željama, igračkama i ushićenju koji su obeležili živote pripadnika ove generacije.

Izložba prikazuje uticaj Meseca na stanovnike Zemlje. Ova kompleksna tema obrađena je u četiri izložbene celine: O Mesecu i Zemlji, O Mesecu i Zemljanima, Istraživanja Meseca i Mesec u našim očima.

Mesec ima značajan uticaj na biljni i životinjski svet na Zemlji, kao i na brojne procese u prirodi, što je prikazano na izložbi namenski izrađenim dioramama. Prirodnjački muzej podseća i na to da priroda nije ograničena na planetu Zemlju već da obuhvata čitav svemir.

Izložbena postavka omogućava posetiocima da stupe u prostor bilo šume, plaže, koralnog grebena ili kokpita lunarnog modula, da pogledaju predmete koji svedoče o istoriji istraživanja Meseca ili se uključe u potragu za mitovima i legendama koji su vekovima obeležavali brojne civilizacije i kulture.

Deo izložbe posvećen je i ulozi Meseca u okultnim naukama, ezoteriji i pop kulturi.