Semjuel Beket irski književnik i nobelovac rođen je 13. april 1906. godine u Dablinu.


Uz Joneska i Ženea, Beket je glavni predstavnik „teatra apsurda“, koji počiva na sintezi nihilizma i pesimizma. Beketovi junaci psihološki su depersonalizovani, a radnja dela lišena svake odredbe mesta i prostora. Beketov filozofski nihilizam povezan je sa negacijom tradicionalne dramske forme, te je njegov teatar ujedno i svojevrsni antiteatar. Sve je to učinilo da Beket dugo, sve do 1952, kada je francuski režiser Rože Blen postavio komad „Čekajući Godoa“, bude poznat samo najužem krugu intelektualne elite. Od tada, njegova dela: „Kraj igre“, „Bezimeni“, „Marfi“, „Poslednja vrpca“ i „Divni dani“, prevođena su na mnoge jezike i izvođena na pozorišnim scenama širom sveta.

Nagradu za književnost Beket je dobio 1969. godine.

Preminuo je 22. 12. 1989. godine u Parizu.