Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak, jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedelje, posvećen sećanju na Tajnu, odnosno Poslednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.
Ovaj praznik ima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji, jer je upravo tada ustanovljena sveta tajna pričešća – evharistija, koja predstavlja jedno od najvažnijih bogosluženja u pravoslavlju.
Prema jevanđeljima, Isus je na Tajnoj večeri blagoslovio hleb i podelio ga apostolima, rekavši: „Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grehova“. Zatim je uzeo čašu vina i dodao: „Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grehova“.
Ove reči i danas se ponavljaju na liturgijama, uoči pričešća vernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola.
Veliki četvrtak je jedan od dana kada se vernici, koji su poštovali pravila posta – najčešće posteći „na vodi“ tokom poslednjih dana – pripremaju za svetu tajnu pričešća. Na liturgijama se pričešćuju hlebom (naforom), koji simbolizuje telo Hristovo, i vinom kao simbolom njegove krvi prolivene za spas čovečanstva.
Narodno verovanje kaže da se i najvećim grešnicima, koji se na ovaj dan pričeste, mogu oprostiti gresi.
Po završetku liturgije prestaje zvonjenje crkvenih zvona, a umesto njih koristi se klepalo – udaranje u drvenu dasku – sve do sahranae Hrista.
Nakon bogosluženja dozvoljena je umerena posna trpeza, uz hranu pripremljenu na ulju i malo vina.
