U Srbiji je tokom 2025. godine podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je za oko 6% više nego prethodne godine, pokazuje najnovija analiza NALED, zasnovana na podacima Agencija za privredne registre. Rast je zabeležen i u vrednosti projekata, što ukazuje na nastavak investicione aktivnosti, ali je istovremeno došlo do blagog pada efikasnosti u izdavanju dozvola.
Udeo rešenih predmeta tokom godine smanjen je sa 97% u 2024. na 94,6% u 2025, što ukazuje na usporavanje administrativnih procedura u pojedinim lokalnim samoupravama.
Prema analizi, najuspešniji gradovi u izdavanju građevinskih dozvola bili su Sremska Mitrovica, Sombor i Kruševac, dok se među najboljima nalaze i Smederevo, Zrenjanin, Čačak, Vršac, Kraljevo, Pirot i Kikinda. Kada je reč o opštinama, prednjače Bogatić, Apatin i Ćuprija.
Značajan rast zabeležen je i u potražnji za lokacijskim uslovima – podneto je 20.923 zahteva, što je skoro 8% više nego 2024. godine i ujedno najviši nivo u poslednjih pet godina. Najbolji rezultati ostvareni su u poslednjem kvartalu, što ukazuje na pozitivan trend koji bi mogao da se nastavi i u 2026.
Prosečno vreme za izdavanje lokacijskih uslova iznosilo je 21 dan, dok se na upotrebne dozvole čekalo oko 13 dana, a na građevinske dozvole oko osam dana. Ipak, analiza pokazuje da čak dve petine lokalnih samouprava kasni sa izdavanjem dozvola, pri čemu su kašnjenja izraženija u gradovima nego u opštinama.
Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u, Dušan Vasiljević, ističe da ova organizacija pruža podršku lokalnim samoupravama u unapređenju efikasnosti, što je jedan od uslova za dobijanje sertifikata o povoljnom poslovnom okruženju.
Problem i dalje predstavljaju slučajevi u kojima se zahtevi vraćaju na usaglašavanje – u 11,7% predmeta dokumentacija je vraćena na doradu, nešto češće u gradovima nego u opštinama.
Iako je ukupan broj izdatih dozvola na godišnjem nivou ostao gotovo nepromenjen u odnosu na 2024, kraj godine donosi ohrabrujuće signale – u poslednjem kvartalu zabeležen je rast, a samo u decembru izdato je oko 11% više dozvola nego u istom periodu prethodne godine.
Elektronske građevinske dozvole, uvedene 2016. godine uz podršku NALED-a, predstavljaju jedan od najuspešnijih primera digitalizacije javnih usluga. Iz NALED-a poručuju da je naredni korak puna digitalizacija urbanističkog planiranja i uspostavljanje centralnog registra planskih dokumenata, kao osnov za razvoj sistema E-Prostora i dalje unapređenje transparentnosti i efikasnosti.
