Srpska pravoslavna crkva danas, 14. januara, obeležava praznik Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvećih svetitelja hrišćanstva, koji se slavi istovremeno sa Novom godinom po julijanskom kalendaru. Ovaj dan, u narodu poznat kao Vasiljevdan ili Mali Božić, ima posebno mesto u duhovnom i običajnom životu srpskog naroda.
Sveti Vasilije Veliki bio je episkop Kapadokije u 4. veku i jedan od najznačajnijih crkvenih otaca. Poznat kao veliki teolog, reformator i zaštitnik siromašnih, ostavio je neizbrisiv trag u pravoslavlju. Njegova liturgija i danas se služi u crkvama, a njegova dela smatraju se temeljem hrišćanskog bogoslovlja.
Vasiljevdan prate brojni narodni običaji koji simbolizuju sreću, zdravlje i napredak. U mnogim domaćinstvima priprema se „vasilica“, posebna pogača u koju se stavlja novčić – onaj ko ga pronađe veruje se da će imati sreće tokom cele godine. Posebnu ulogu ima i položajnik, prvi gost koji tog dana ulazi u kuću i donosi blagoslov porodici.
Prema narodnim verovanjima, vreme na Vasiljevdan nagoveštava kakva će godina biti – vedro nebo znači rodnu i uspešnu godinu. Takođe se veruje da kuća treba da bude čista i uredna, jer to simbolično određuje red i blagostanje tokom narednih meseci.
Osim verskog značaja, Vasiljevdan je i dan porodičnog okupljanja i zajedništva. U duhu mira, ljubavi i solidarnosti, vernici se sećaju poruka Svetog Vasilija Velikog o dobroti, skromnosti i brizi za bližnje, čuvajući bogatu tradiciju i identitet svog naroda.
