I ove godine, organizacija Zeleni Razvojni centar organizuje prolećnu akciju sadnje drveća pod nazivom „Posadi svoj hlad“. U akciji učestvuju svi okruzi u Srbiji, a glasanje se vrši na zvaničnoj stranici organizacije Zeleni Razvojni Centar. Cilj za 2021. godinu je da se zasadi 300.000 sadnica belog jasena.

Ova organizacija nakon 5 uzastopno uspešnih godina realizacije Svetskog dana čišćenja u Republici Srbiji, realizovala je jesenju akciju “Posadi svoj hlad” Jesen 2020.

Iako su uslovljeni trenutnom epidemiološkom situacijom, uspešno je realizovana jesenja sadnja, a koja će svoje rezultate pokazati u narednim godinama – jer je posađeno ni manje ni više nego 30.000 sadnica Belog Jasena.

Zahvaljujući sponzorima, društveno odgovornim kompanijama koje posluju na teritoriji Republike Srbije uspeli su da akciju prenesu sa reči na dela. Isto tako hvala i građanima koji su pratili objave, smernice i uputstva, i doprineli da se 30.000 sadnica Belog Jasena zasadi širom Republike Srbije.

Ovom prilikom pozivaju se građani da prate objave na sajtu organizacije i uputstva kako bi glasali za svoj kraj i ponovo bili deo prolećne sadnje “Posadi svoj hlad” Proleće 2021.

Svi znamo da je naša planeta ugrožena! Stoga imamo potrebu da  pomognemo našoj planeti i damo svoj  doprinos, tako sto ćemo pošumiti urbane sredine koje su umnogome osiromašene stablima drveća zbog hiperurbanizacije!

Vaš najveći doprinos će biti, da uradimo ono sto najbolje znamo, a to je: da zajedno sadimo stabla drveća, koje će sutra našoj deci obezbediti kiseonik, i biti prirodni respiratori!

I da pozovemo svakog dobronamernog da sledi naš primer. A to ste upravo VI, dragi prijatelji!

Pozivamo Vas da zajedno sa svojim porodicama i prijateljima, u svojim dvorištima ili u slobodnom prostoru, posadite svoj hlad!

Nema veće sreće od one kad posle mnogo godina sednete u hlad drveta sa svojim bližnjima, niti većeg ponosa od onoga kada kažete “ovo drveće smo MI zasadili!” Zamislite Vaše dete kako sa svojim detetom sedi isto tako ponosno u njihovom hladu.

Zato Vas pozivamo da zajedno sa nama zasadite svoje porodično stablo, svoje drvo života!

Pozivamo i partnere, male i velike firme, državne i lokalne institucije i sve koji mogu da pomognu da ova plemenita akcija uspe.

SADRŽAJ PAKETA:

Svaki prijavljeni aktivista će dobiti paket koji se sastoji od:

  • 1 sadnice,
  • uputstva za sađenje,
  • table za upisivanje imena aktiviste i datuma sadnje,
  • table obeležene imenom partnera
  • Obaveza svakog aktiviste je da:
  • zasadi sadnice,
  • fotografiše se,
  • pošalje administratoru fotografije i lokalitet sadnje
  • Kada dobijemo fotografije mi ćemo:
  • obavestiti partnera o izvršenoj sadnji,
  • objaviti fotografije na sajtu akcije i na društvenim mrežama
  • uneti link zasađenog drveta na kartu Srbije

Evo malih nagovaranja – Neki od razloga zašto da posadite svoj hlad:

  • Ljudi izdišu ugljen dioksid, drveće ga upija. Prirodna veza koja održava svet.
  • Da nema drveća Zemlja bi postala otrovna za sve.
  • Čovek godišnje udahne oko 9,5 tona vazduha, u kome kiseonik čini oko 23 %, tj. oko740 kg kiseonika. Da bi se proizveo kiseonik za jednu osobu potrebno je oko 7-8 stabala.
  • Četiri stabla bukve za sto godina mogu da obezbede jednom čoveku kiseonik za osamdeset godina života.
  • Jedno drvo četinara (bora, smrče, jele…) površinom svojih listova kiseonikom koji proizvede može da pokrije i do 120 ari. Zato je svako drvo ustvari deo pluća naše planete.
  • Svetske šume apsorbuju oko 119 milijardi tona ugljen-dioksida godišnje, a atmosferi daju 86 milijardi tona kiseonika.
  • Drveće prečišćava zemljište. Drveće apsorbuje štetne supstance i ponaša se kao filter, čineći je pogodnom za rast drugih biljaka.
  • Šumovitost u Srbiji iznosi 0,3 ha po stanovniku.
  • U Rusiji 11,11 ha po stanovniku, Norveškoj 6,93 ha, Finskoj 5,91 ha, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj po 1,38 ha
  • Moskva ima 96 parkova i 18 vrtova, 4 botanička vrta, 100 km² šuma i 450 km² zelenih površina.
  • 51% površine Beča je pod zelenilom. Najveći bečki park ima površinu od 2400 hektara, a Prater 600 hektara. Pod vinogradima u Beču je 700 hektara zemljišta.
  • Drveće sprečava i zaustavlja eroziju.
  • Poplave koje su se dogodile 2014. godine bile bi daleko manje da je pošumljenost bila veća. Mnogi naši gradovi bi pretrpeli daleko manju štetu.
  • Šume su činilac stabilnosti klimatskih elemenata i pojava i imaju veliki uticaj i na stabilnost svih ekosistema.
  • U šumama Srbije živi 80% našeg biodiverziteta.
  • Šume igraju bitnu ulogu u prečišćavanju vazduha od prašine i čestica koje dospevaju u atmosferu. Bukova šuma površine 1 ha može da primi 68 tona prašine i čađi, samo jedno stablo divljeg kestena može da zadrži 80 kg aerosola i 120 kg prašine godišnje. Četinarska šuma od 1 ha za godinu dana filtrira od 30 do 35 tona prašine, a lišćarska šuma 50-76 tona.
  • Za dezifenkciju jednog manjeg grada dovoljan je 1 ha kleke koja godišnje emituje u atmosferu oko 30 kg materija sa baktericidnim dejstvom.
  • Po jednoj studiji objavljenoj u časopisu „Urbano i ekološko planiranje“, stanovnici Londona koji žive u ulici sa drvoredom koriste mnogo manje antidepresiva nego oni koji su okruženi zgradama i drugom infrastrukturom.
  • Drveće je izvor sreće! Dokazano je da blizina zelenih površina pozitivno deluje na ublažavanje stresa kod gradskog stanovništva. Kako tvrde naučnici, u trenucima tuge, neraspoloženja i loših misli, najveću utehu može da pruži drvo, odnosno njegova raskošna krošnja.
  • Drveće čuva naš novčanik štedeći energiju, leti za hlađenje, zimi za grejanje. Ulice sa drvoredom su leti nekoliko stepeni hladnije, a zimi nekoliko stepeni toplije.

Glasajte OVDE za svoj okrug.

Autor: RTV Biser