Kako će izgledati putovanja i turizam nakon pandemije još uvek se sa sigurnošću ne može reći, ali mnogi su izneli svoja predviđanja. Ono što je sigurno je da će ljudi imati želju da putuju kao i do sada, ali u kojoj meri će biti to moguće odnosno kada će se otvoriti granice, kada će početi avio-letovi, da li će biti potreban zdravstveni pasoš – još ostaje da se vidi.

Foto: Pixabay

 

Trenutno je zbog pandemije korona virusa sektor turizma i putovanja najjače pogođen i prema podacima Svetskog saveta za turizam i putovanja (WTTC) ova privredna grana čini 10,4 osto globalnog BDP-a u kojoj radi 320 miliona ljudi. Ukoliko ne dođe do brzog oporavka ovog sektora, šteta širom sveta će biti nemerljiva.

Ovo nije prva kriza turizma i putovanja, stručnjaci navode da će se turizam i putovanja brzo oporaviti kada pandemija prođe, ali tu postoji još razmatranja i problema – koji neki vole da nazivaju izazovima.

Gde će se putovati nakon pandemije

Stručnjaci se slažu oko jednog: u početku se neće putovati na daleke destinacije.

Neki će pokušati da izbegnu velike gradove i javni prevoz, a neki će se odlučiti za putovanja unutar sopstvene zemlje.

Svetski i evropski zvaničnici, ali i domaći, kao i epidemiolozi pozivaju da se ne putuje dok pandemija ne prođe ili bar dok ne bude izmišljena vakcina za covid-19. Do vakcine koja ima upotrebnu vrednost, koja je sigurna i bezbedna, kažu da će proći godinu ili dve. Otud se mnogi odlučuju da ne idu daleko od kuće.

Sva je prilika da će se ovakva predviđanja i ostvariti i da će ljudi putovati po svojoj državi, odnosno tamo gde imaju zdravstvenu zaštitu, ili u bližem regionu. Ovo je idealna prilika da upoznate Srbiju i njene lepote, ali i isto tako lep bliski nam region. Ukoliko želite da putujete na neku dalju destinaciju imajte u vidu da pandemija još nije gotova i da je moguć njen povratak, što za sobom povlači i ponovno uspostavljanje karantina i otkazivanje avio-letova, kao i potencijalno zatvaranje granica.

Pad cena smeštaja u hotelima i drugim smeštajima

Sa strane smeštaja, mnogi koji su izdavali smeštaj preko sajtova kao što su AirBnB i Booking.com verovatno će sniziti cene, bar u početku, s obzirom na to da su neki rentijeri zbog pandemije u velikom minusu i još većem problemu. Mnogi hoteli na društvene mreže postavljaju fotografije kako dezinfikuju svoje hotele u nadi da će takve slike budućim gostima dati pravi ili lažni osećaj sigurnosti.

Prenaglašena čistoća smeštaja

Svi, bilo da se radi o kruzerima, smeštajima ili hotelima, moraće da promene način na koji posmatraju i čiste okolinu. Postojaće jasno uspostavljeni režim koji će ljude održavati svesnima u smislu higijene bez obzira da li to znači da sredstva za čišćenje ruku moraju biti svuda ili redovno dezinfikuju tvrde površine.

„Nema sumnje da će u većem problemu biti smeštajni objekti koji se nalaze na destinacijama koje će nakon krize biti etiketirane kao ‘žarišta’ pandemije. Upravo će tu doći do izražaja komunikacijska sposobnost menadžementa na digitalnim kanalima kako eksterna (prema turistima i medijima), tako i interna (prema svim stejkholderima u destinaciji). Oni moraju stupiti u međusobnu saradnju i zajedno raditi na povratku poverenja turista u bezbednost destinacije. Ipak, nisam siguran koliko su domaće destinacije spremne za takve izazove“, izjavio je nedavno za srpsko izdanje Netokracije, Milan Stojković osnivač Etourism Consulting agencije.

Međutim, tu može nastati problem za sve koji izdaju smeštaj na platformi kao što je AirBnB. Anderson navodi da bi ušteda za hotele mogla predstavljati smetnju putnicima zbog alternativnih mogućnosti smeštaja. U tom slučaju se ta mesta moraju izboriti sa strogim standardima čišćenja, odnosno dokazati budućim gostima da su „čista kao suza“.

Pad cena avio-karata kao jedna od mera

Mnoge avio-kompanije najavljuju da će se „izvući“ prodajom jeftinih avio-karata. Međutim, ukoliko pandemija covid-19 ne prestane, odnosno virus ne nestane, ostaće mere predostrožnosti, a još uvek se ne zna koje će tačno biti.

Nošenje maski u avionu, fizička distanca od 2 metra, boksovi od pleksiglasa, ili ništa od toga – avio-industrija još traži rešenje da se pokrene sa mrtve tačke.

Ljudima će biti prijatnije putovati avionom ako budu manje puni, kaže Anderson i dodaje da „ukoliko to zaista želimo da preokrenemo, avio-kompanije moraju da lete sa praznim srednjim sedištima, a cene su dramatično niže nego što smo imali prošlog leta“.

Anderson navodi da će mnoge avio-kompanije biti manje stroge po pitanju uslova za otkazivanje avio-karata, i naglašava „neko vreme“.

Sa druge strane mnogi smatraju da avioni sa manjim brojem putnika ne mogu da lete po jeftinijoj ceni karte. Na ruku avio-industriji trenutno ide i neverovatan pad cene nafte na svetskim berzama, ali je pitanje da li će se tako niska cena zadržati i kada pandemija prođe.

Krstarenja će biti skoro džabe

Iako su predviđanja za 2020. godinu bila da će na putničkim kruzerima krstariti 32 miliona putnika, pandemija je preokrenula ovu industriju natraške. Putnici koji žele da krstare nakon pandemije naći će veoma niske cene krstarenja, kao i da su kruzing kompanije na ivici opstanka, te da im je privlačenje novih mušterija od presudnog značaja za opstanak u poslu. Trenutno su mnoge luke još uvek zatvorene, putovanja su ograničena i može doći do mnogih promena.

Rekonfiguracija nekih novih brodova za krstarenje koji su još u izgradnji s većim kabinama i manjom gustinom putnika mogla biti način za privlačenje novih turista. Smanjivanje usluge švedskog stola i naginjanje ka trpezariji a la carte može biti još jedan način da ubedite putnike koji su skeptični u pogledu krstarenja.

S obzirom na to koliko kruzeri trenutno zagađuju, možda bi kompanije trebalo i da obrate pažnju na ovu činjenicu i da, pored niže cene krstarenja, budućim putnicima ponude i kruzere koji ispuštaju nižu emisiju smrtonosnih čestica.

Izvor: daljine.rs