Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Materice – jedan od nekoliko praznika koji predstoje Božiću. Kao što su majke vezivale decu na Detinjce, na isti način danas deca vezuju majke.

Foto: Pixabay

Materice se slave drugu nedelju pred Božić.

Toga dana, deca sa unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu majku, za noge, na isti način na koji su njih majke vezivale na Detinjce.

Majka se pravi da ne zna zašto je vezana, dok joj deca čestitaju praznik, a onda deli deci poklone, i na taj način se dreši.

Isto tako se vežu i sve udate žene, koje se dreše poklonima deci, kolačima, ili nekim drugim slatkišima.

To uzajamno „drešenje“ u hrišćanskim kućama stvara prazničnu, svečanu atmosferu poput one koju su, uz darove, doneli istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta u Vitlejemsku pećinu.

Sprema se svečani, posni ručak, koji okuplja celu porodicu.

U nedelju pred sam Božić, koja se zove Oci, majke i deca „vezuju“ oce, a oni im se „dreše“.

Kao i krsne slave i ovi praznici su naše jedinstvene svetkovine. Obiluju toplinom porodičnog okruženja, pa je lepota praznovanja u neraskidivoj ljubavi roditelja i dece.

Svečarenje praznika sa mnoštvom običaja, a srpski narod se izdvaja po bogatstvu detalja u njihovom čuvanju, jeste i garancija opstanka tradicije.

U srpskoj duhovnoj riznici uloga običaja i njihovog međugeneracijskog prenošenja iskazana je i poslovicom „Bolje da propadne selo, nego običaj“.

Izvor: rts.rs