Danas se obeležava Dan rudara Srbije, a statistika pokazuje da od rudarskog hleba živi oko 22 hiljade ljudi koji 6. avgust obeležavaju sećanjem na štrajk iz 1903. u Senjskom rudniku.

Ilustracija/Pixabay

U Srbiji je 220 eksploatacionih polja i 140 istražnih polja i više od 22. 000 rudara rekao je ministar i dodao da se učešće ove grane povećalo i sada iznosi preko dva posto inače povećanog BDP-a Srbije.

Na ovaj dan se sećamo i Alije Sirotanovića, koji je svojevremeno, oborio svetski rekord u kopanju uglja.

Vikipedija

Alija je rođen u Trtoriću, 14. avgust 1914. godine.

Bio je rudar iz Trtorića kod Breze u tadašnjoj SFRJ republici Bosni i Hercegovini. Bio je udarnik i junak socijalističkog rada.

Posle Drugog svetskog rata u zemljama socijalizma na inicijativu SSSR su pokrenute akcije obaranja rekorda u proizvodnji: kopanju uglja, građenju kuća, košenju trave i sl. Prvi je to u SSSR uradio Aleksej Stahanov, pa su njegovi sledbenici nazvani stahanovci.

Andžej Vajda, čuveni poljski režiser, snimio je antologijski film „Čovek od mermera“ o toj pojavi, ovog puta u Poljskoj.

Na savetovanju sa stručnim osobljem Rudnika i kopačima, koje je održano u julu 1949. godine, kopač Alija Sirotanović je predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti rekord čuvenog sovjetskog rudara Alekseja Stahanova, rudara koji je imao rekord od 102 tone iskopanog uglja u toku sedmočasovnog radnog dana. Predlog je prihvaćen, a Alijina brigada je već sutradan, 24. jula 1949. godine, počela sa obaranjem rekorda. Predsednik komisije koja je kontrolisala rad objavio je:

„Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253-ja kolica), prebacio normu za 215%, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svetski rekord u iskopu uglja.“

Jama 1 u kojoj je srušen rekord bila je poznata kao Rov vojvode Putnika.

Još jedan rudar iz Breze i heroj rada, Nikola Škobić, samo dva dana posle rekorda Alije Sirotanovića, 29. jula 1949. godine, sa svojom brigadom je prebacio njegov rekord za 14 tona, čime je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji.

Alija Sirotanović je umro 16. maja 1990. godine.

Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije Sirotanovića, a u krugu rudnika stoji njegova bista.

Vikipedija

Alija je naslikan na jugoslovenskoj novčanici od 20.000 dinara, 1987. godine, ubrzo povučenoj u monetarnoj reformi Ante Markovića. Vrlo često, ali pogrešno, Aliju mešaju sa Arifom Heralićem, livcem iz Zenice, koji se nalazi na čuvenoj jugoslovenskoj novčanici od 10 dinara.

 

 

Urbana legenda

Drugu Titu se žalio kako su lopate male. Jednom prilikom kada ga je Tito sreo i pitao ga: „Kako je?“, Alija je odgovorio: „Loše, druže Tito, zato što mi je lopata mala“. Kasnije je za njega napravljena veća lopata kako bi mogao više da zahvati! Mada lopata, kao što mnogi misle, uopšte nije bila Alijina primarna alatka. Najčešće je koristio pneumatsku bušilicu, a navodno je radio i sa dve u isto vreme.

Autor: RTV „Biser“, Izvor: Vikipedija