Afrička kuga svinja i dalje se širi Srbijom: Neophodno striktno sprovođenje mera zaštite

domaće svinje, ilustracija teme o afričkoj kugi svinja i merama zaštite u stočarstvu.

Afrička kuga svinja (AKS) i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova za domaće svinjarstvo, a nova žarišta bolesti potvrđena su na više lokacija u Srbiji. Iako virus nije opasan po zdravlje ljudi, njegove posledice po stočarsku proizvodnju su izuzetno ozbiljne, jer za ovu bolest još ne postoji vakcina niti efikasan lek.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije zakazan je hitan sastanak nadležnih institucija kako bi se razmotrili dalji koraci u suzbijanju bolesti i sprečilo njeno dalje širenje.

Prema podacima nadležnih službi, aktivna žarišta registrovana su u Sremskom i Mačvanskom okrugu, na području Beograda, delu Kolubarskog okruga, kao i u Orašju kod Velike Plane.

Afrička kuga svinja pogađa domaće i divlje svinje, a virus se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, kao i preko kontaminirane hrane, opreme, odeće i prevoznih sredstava. Zbog toga stručnjaci ističu da je dosledna primena biosigurnosnih mera od ključnog značaja za sprečavanje novih slučajeva.

Po potvrdi zaraze, u skladu sa važećim propisima, sprovodi se eutanazija svih svinja u zaraženom objektu, kao i životinja koje su bile u kontaktu sa njima, što predstavlja jedinu efikasnu meru za zaustavljanje širenja virusa.

Bolest izaziva velike ekonomske gubitke za proizvođače, jer nakon pojave zaraze farme često ostaju bez proizvodnje mesecima, a oporavak može trajati veoma dugo. Posledice oseća i celokupan lanac proizvodnje – od proizvođača stočne hrane do prerađivačke industrije.

Simptomi afričke kuge svinja uključuju visoku telesnu temperaturu, gubitak apetita, malaksalost, otežano disanje, drhtavicu, smenu dijareje i zatvora, a kod suprasnih krmača može doći i do pobačaja. U većini slučajeva bolest završava uginućem životinja.

Nadležne veterinarske službe apeluju na uzgajivače da poštuju propisane biosigurnosne mere, redovno dezinfikuju objekte i opremu, spreče kontakt domaćih svinja sa divljim životinjama i svaku sumnju na bolest odmah prijave veterinarskoj službi. Pravovremena reakcija i odgovorno ponašanje proizvođača ostaju najvažniji način zaštite domaćeg stočnog fonda.

Podeli sa prijateljima
script>