Na današnji dan, sa Volujice, brda iznad Bara, 1904. godine, prvi put su emitovani radio talasi na Balkanskom poluostrvu. Puštanju u rad radio-telegrafske stanice prisustvovalo je više hiljada gostiju i zvanica, među kojima su bili knjaz Nikola i Guljelmo Markoni (Guglielmo Marconi) – jedan od pronalazača bežične telegrafije.

Slušanje radija, ilustracija (YT)

Markoni je jedan od pionira radio-telegrafije. Ostvario je prvi prenos radio talasa preko Atlantskog okeana i za to je 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za doprinos nauci. Osnovao je prvu kompaniju koja se bavila komercijalnom upotrebom radio prenosa. Do 1943. godine smatran je pronalazačem radija, kada mu je Vrhovni sud SAD oduzeo patentno pravo i dodelio ga Nikoli Tesli.

Tako Balkan sa radijom povezuje i službeni pronalazač radija, Nikola Tesla. Slavni naučnik je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijemnoj anteni, te javno predstavio principe radija i prenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je još 1897. godine dobio patent broj 645576, za uređaj opisan kao sistem za bežični prenos podataka.

Tako je počelo. Dok su se na naučnom planu nadmetali Markoni i Tesla, svet je sa radijom, u godinama koje su usledile, dobio moćno oruđe koje je utrlo put razvoju elektronskih medija.

Političarima je poslužio i kao oružje. CBS je direktno prenosio Hitlerovu objavu rata Poljskoj.

Osim kao vesnik rata, poslužio je i kao vesnik objave mira. Britanski premijer Vinston Čerčil, 7. maja 1945., objavio kraj Drugog svetskog rata.

Na nekadašnjem području bivše Jugoslavije, u godinama koje su usledile, radio su slušaoci voleli zbog sjajne muzike: zabavne, klasične i narodne, koja se često izvodila i uživo, sa kompletnim orkestrima. Posebno se pamte čuveni prenosi važnih utakmica, koji se i danas prepričavaju.

Televizija, a potom i internet, zavladali su poslednjih decenija, no, radio i dalje opstaje.