Predrag Tasovac je bio srpski glumac. Dobitnik je više priznanja i staleških nagrada, među kojima i Plakete Narodnog pozorišta u Beogradu, najvećeg priznanja koje ova kuća dodeljuje.

Foto: Vikipedija

Rođen je 9. avgusta 1922. u Šamcu, u Kraljevini SHS, danas Republika Srpska, BiH, a preminuo je 22. septembra 2010. godine u Beogradu.

Gimnaziju je završio u Beogradu, studirao najpre na Ekonomskom, a potom književnost na Filozofskom fakultetu. Presudila je, ipak, sklonost ka glumi kojom je počeo da se bavi sredinom četrdesetih godina prošlog veka, najpre u Narodnom pozorištu u Beogradu, pa u Kulturnoj ekipi Prve proleterske divizije. Godine 1947. postaje član Beogradskog dramskog pozorišta, da bi se 1953. vratio u nacionalni teatar, kojem je ostao veran do poslednjeg dana.

Zanimljivo je da mu je naš nobelovac Ivo Andrić poklonio njegovo rodoslovno stablo, koje je našao u Dubrovačkom arhivu. U tim spisima našao se i podatak da je neki španski plemić još u 15. veku došao sa armadom u Boku kotorsku i zaljubio se u lepu Bokeljku iz plemena Tasovac. Da bi mogli da se venčaju, cela porodica Tasovac je dobila špansko plemstvo.

Igrao je kako u matičnom Narodnom pozorištu u Beogradu, tako i na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Ateljea 212, Pozorišta na Terazijama, Dečjeg pozorišta „Boško Buha”, Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, u mnogim predstavama koje su izvođene u okviru Dubrovačkih letnjih igara, gde je ostvario brojne uloge. Publika će se sećati njegovog Stiva u predstavi „Ana Karenjina”, Stepana Astahova u „Tihom Donu”, Klaudija u „Hamletu“, Migajeva u ostvarenju „Talenti i obožavaoci”, Šjor Iže u „Ribarskim svađama”, pukovnika Pikeringa u „Pigmalionu”, doktora Katića u „Sabirnom centru”…

Takođe je igrao i u velikom broju televizijskih drama, u tv serijama, a ostvario je i dvadesetak filmskih uloga. Svoj prvi film Svi na more snimio je 1952.

Otac je Ivana Tasovca, pijaniste, direktora Beogradske filharmonije, i bivšeg ministra kulture i informisanja Republike Srbije.

Izvor: Vikipedija