Poćetak nove godine sa sobom donosi povećanje plata u javnom sektoru, povišice se obračunavaju i za penzionere, kao i za 350.000 radnika koji rade za minimalac. S druge strane, dolazi i do skoka naknade u bankama, poreza na imovinu i akcizne robe. Nadležni su takođe promenili i pravila za penzionisanje, povećali naknade za porodilje. Izmene se mogu očekivati i u privredi, pre svega ovo se odnosi na smanjivanje poreza.

Ilustracija/Pixabay

RADNICI I PENZIONERI: POMOĆ I POVIŠICE

Penzioneri i zdravstveni radnici uskoro će dobiti jednokratnu novčanu pomoć. Penzionerima će se u februaru uplatiti po 20.000 dinara, dok će zaposlenima u zdravstvu, krajem ovog meseca ili početkom sledećeg, biti uplaćeno po 10.000 dinara.

Javni sektor, kao i penzioneri i radnici koji rade za minimalac, od danas dobijaju povišice.

Povećanje primanja očekuje i radnike u socijalnim službama, zdravstvu, vojsci… Plate će im biti veće za oko 8 procenata, dok će ostalima povišica iznositi 7 odsto.

Penzionerima će penzije biti uvećane za 5,9 odsto. Prosečna penzija koja je bila 29.400, sada će iznositi 31.100 dinara.

NOVA PRAVILA ZA PENZIONISANJE

Od ove godine, dame će steći pravo za odlazak u penziju sa 63 godine i četiri meseca života, dok je ranije bilo 63 godina i dva meseca. Neophodan broj godina radnog staža ostaje nepromenjen, odnosno minimum 15 godina.

Muškarcima uslov za odlazak u penziju ostaje isti – 65 godina i 15 godina staža.

Promena će biti oko prevremene penzije.

Naime, muškarci su do ove godine u prevremenu penziju išli sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina. To pravilo se ove godine menja i iznosi – 40 godina staža osiguranja i 59 godina i šest meseci.

Od nekadašnjih neophodnih 58 godina i četiri meseca života, za dame će to sada biti, nepromenjeni minimum od 39 godina i četiri meseca

Za dame će od ove biti neophodno, 39 godina i osam meseci staža osiguranja i najmanje 59 godina života.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je izmenjen 2014. godine, uslovi za odlazak žena u penziju menjaće se svake godine u rasponu od dva do šest meseci, i tako do 2032. godine, kada će žene uslov za penziju ostvariti sa navršenih 65 godina.

SKUPLJE U BANKAMA

Osnovne bankarske usluge, koje koriste praktično svi koji imaju račun u banci, biće u ovoj godini skuplje u rasponu od 10 do 20 procenata. Tako će u pojedinim bankama održavanje računa odsada koštati i do 500 dinara, umesto dosadašnjih 370.

Neće sve banke postupati isto, ali je sigurno da će mnoge poskupeti održavanje računa, SMS obaveštenja, te korišćenja bankomata i isplate gotovine.

Jedna banka je nedavno obavestila klijente da diže cenu održavanja računa sa 370 dinara mesečno na skoro 500. Druga je počela da naplaćuje online plaćanje računa, treća je pak iznenadila novim troškom.

Kako je navela u obaveštenju od ove godine naplaćivaće se održavanje deviznog računa. Biće to nešto više od 100 dinara mesečno, a naknadu će skidati upravo sa deviznog računa, odnosno štednje.

To je poruka i svima onima koji imaju i po nekoliko deviznih računa da razmisle šta im je činiti. A, mnogi imaju jedan za decu, jedan za ne daj bože, jedan da se podigne malo češće kad plata ne izdrži do 1. u mesecu.

Prethodne godine banke su dizale i troškove SMS usluga, gašenja računa, pa i tu treba biti oprezan.

VEĆI PORAZ NA IMOVINU

Iako je pandemija korona virusom dovela do pada prometa u mnogim oblastima, tržište nekretnina je ostalo gotovo imuno na ovaj virus jer interesovanje za njihovu kupovinu u Srbiji i dalje ne jenjava, pa su i cene porasle zbog čega u većini lokalnih samoprava dolazi do povećanja poreza na imovinu.

Procenat tog uvećanja je uglavnom jedocifren i kreće se od jednog do šest posto, u zavisnosti od grada ili opštine, ali i zone u kojoj se nekretnina nalazi.

Veći porez već su najavili u Leskovcu, Ćupriji, Kragujevcu, Trsteniku, Novom Pazaru, ali i mnogim drugim gradovima.

Treba da se zna da procenat uvećanja poreza na imovinu u značajnoj meri zavisi od lokacije na kojoj živite, ali i starosti nekretnine koju poseduje vlasnik.

VEĆA POMOĆ ZA PORODILJE

Od 1. januara za svako prvorođeno dete, država će davati 300.000 umesto sadašnjih 100.000 dinara. Veća naknada je najavljena i za drugo dete, ali konačna informacija još nije saopštena.

Od 1. januara 2022. sve porodice koje dobiju drugo ili treće dete, primaće od države jednokratnu pomoć od 100.000 dinara, odlučeno je na sednici Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, pišu Večernje Novosti.

Pored ove roditeljima ostaje i postojeća finansijska podrška za drugu bebu od po 10.000 dinara mesečno u trajanju od dve godine, dok će treće i dalje dobijati narednih 10 godina po 12.000 dinara mesečno.

Roditeljski dodatak, odnosno naknada i dodatak za drugo dete trenutno iznosi nešto više od 243.000 dinara. Taj iznos se isplaćuje u 24 jednake mesečne rate od po 10.000 dinara.

I naknade za treće i četvrto dete se isplaćuju mesečno, i to na period od 10 godina: naknada za treće dete iznosi nešto više od 1.460.000 dinara (120 jednakih mesečnih rata od po 12.000) dinara, a za četvrto dete nešto više od 2.190.000 dinara (120 rata po 18.000 dinara).

MANJI POREZ ZA PRIVREDU

Od 1. januara neoporezivi iznos zarade sa sadašnjih 18.300 dinara biće uvećan na 19.300 dinara. Iz Ministarstva finansija kažu da će ta izmena rasteretiti privrednike, podsticati zapošljavanje, priliv investicija i privredni rast.

Istovremeno, smanjenja je stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca za 0,5 odsto i tom merom smanjuje se poresko opterećenje prosečne neto zarade za oko jedan procentni poen.

Radi podsticanja zapošljavanja, uvode se dve nove poreske olakšice

Prva olakšica odnosi se na poslodavca koji zasniva radni odnos sa novim licem, koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 28. februara 2022. godine nije bilo osiguranik kao zaposleni/preduzetnik/osnivač ili zaposlen u sopstvenom privrednom društvu.

Poslodavac se oslobađa obaveze plaćanja 70 odsto obračunatog i obustavljenog poreza na zarade tog lica koja je veća od 76.500 dinara mesečno, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.

Druga olakšica se odnosi na poslodavce – pravna lica koji u okviru svoje delatnosti na teritoriji Srbije obavljaju istraživanje i razvoj, u vidu oslobođenja od plaćanja 70 odsto obračunatog i obustavljenog poreza na zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja.

AKCIZNA ROBA

Šta će biti sa cenom goriva tokom ove 2022. godine teško je reći, ali je činjenica da je gorivo u 2021. poskupljivalo više puta. Sve zavisi od kretanja barela na svetskom tržištu, ali i domaće akcize.

Kada govorimo o akciznoj robi tu su svakako i cigarete koje takođe sada poskupljuju. Svako usklađivanje akcize dizalo je u proseku cenu paklice za oko 10 dinara.

PROŠLE GODINE POSKUPELA STRUJA, TV PRETPLATA

Prošle godine od januara je poskupela struja, ali i voda. Građani Srbije su od 1. januara 2021. plaćali veći ceh i za javni medijski servis. Nova cena je bila 299 dinar umesto 255. Ove godine ovakvih novih troškova nema u najavi.