Strasna nedelja, je nedelja posta dobila je naziv po tome što je u toj nedelji Isus Hrist pobedio greh i skunuo grehove ljudskog roda. Time je otvorio put ka raju. U Strasnoj nedelji molitve su učestalije i običaj je da se posti po mogućstvu na vodi, čak se i preporučuje suzdržavanje od seksualnih odnosa, pa se i ime nedelje vezuje za ovaj segment.

Foto: RTV Biser

Velika sreda spada kao i prethodni, u radne dane, i ona je poslednja radna u ovoj nedelji. U nekim krajevima se uskršnja jaja farbaju i na Veliku sredu.

Veliki četvrtak je dan posvećen sejanju, ali su svi ostali radovi obustavljeni.

Veliki petak je dan kada je Isus iskupio ljudske grehe i dan njegovog stradanja. Na veliki petak se boje uskršnja jaja, pri čemu prvo uvek treba biti obojeno crvenom bojom i ono se ostavlja kao čuvarkuća do sledećeg Uskrsa.

Velika subota je dan kada se mesi uskršnjak, kolač i pripremaju jela za uskršnju trpezu. Kolač koji se priprema ukrašava se bosiljkom, a jedno neobojeno jaje se stavlja u sredinu.

Nedelja, dan Uskrsa i vreme kada se po običaju „mere snage“ farbanih jaja. Čije jaje „pobedi“ oba jaja pripadaju njemu.

Jaje je simbol plodnosti i zdravlja, te ovaj ritual ima tradicionalnu vrednost u pravoslavnim običajima.