Apolo 11 bila je prva misija sa zadatkom da spusti ljude na Mesečevu površinu, peta misija u okviru Apolo programa sa ljudskom posadom i treća sa ljudskom posadom koja je letela prema Mesecu. Apolo 11 je lansiran 16. jula 1969. sa tročlanom posadom koju su činili Nil Armstrong, Edvin (Baz) Oldrin i Majkl Kolins.

Posada misije Apolo 11 sleva na desno: Nil Armstrong, Majkl Kolins i Edvin Baz Oldrin

Dana 21. jula 1969, u 2:56 časova po univerzalnom vremenu, Nil Armstrong je postao prvi čovek koji je zakoračio na Mesec, a ubrzo mu se pridružio i Baz Oldrin. Za to vreme, Majkl Kolins je bio u komandnom modulu Columbia, u orbiti oko Meseca. Tri astronauta vratila su se na Zemlju s 21,55 kilogramom mesečevog kamenja, sletevši 24. jula u Tihi okean. Prva rečenica koju je Nil Armstrong izgovorio na površini Meseca glasila je:

„Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo”.

Apolo 11 ispunio je viziju predsednika Džona Kenedija o osvajanju Meseca pre Sovjetskog Saveza do kraja 1960-ih, koju je izrazio tokom govora na kongresu 1961: „Verujem da se ova nacija mora posvetiti postizanju cilja, pre završetka ove decenije, sletanje čoveka na Mesec i njegovog sigurnog povratka na Zemlju.“

Ova svemirska misija se smatra velikim postignućem u sveobuhvatnoj istoriji istraživanja i predstavlja pobedu SAD-a u hladnoratnoj svemirskoj trci sa Sovjetskim Savezom.