Prema Svetskoj federaciji neurologa, zdravlje mozga direktno utiče na sposobnost osobe da komunicira, donosi ispravne odluke i vodi zdrav način života.

Foto: Pixabay

Pri tome, brojni faktori doprinose normalnom funkcionisanju ovog organa, uključujući obrasce spavanja, vežbe i ishranu.

Ishrana ima ogroman uticaj na kognitivno zdravlje, koje podrazumeva sposobnost logičkog razmišljanja, učenja i pamćenja. Više studija je potvrdilo da ako se jede pogrešno, može da dođe do raznih upala nervnog sistema. NJihova posledica je neretko slabljenje pamćenja, ali i niz drugih zdravstvenih tegoba.

Ako pratite ovih pet saveta možete da zaštitite nervni sistem od infekcija.

Oprezno sa šećerom

Kada je potrebno da mozak radi „punom parom“, često se preteruje sa unosom šećera. To je zato jer funkcija mozga uveliko zavisi od nivoa glukoze u krvi, koja je mozgu glavno gorivo. Međutim, previše šećera izaziva oslobađanje visokih nivoa insulina, a ovaj hormon blokira pristup različitih aminokiselina u mozak, što posledično slabi pamćenje.

Obavezan izvor  energije

U želji da pobede višak kilograma, mnogi se olako odriču ugljenih hidrata u ishrani. To može da bude loše po zdravlje mozga, jer su ove hranljive materije za njega vrlo značajne. Naime, prestanak uzimanja ugljenih hidrata, koji telu obezbeđuju energiju, može da dovede do nestabilnosti nivoa šećera u krvi, pa čak i epizode hipoglikemije. To uzrokuje „zamagljivanje“ mozga, pojavu zbunjenosti, pa čak i kratkog gubitka svesti.

Previše alkohola

Iako alkohol štetno utiče na celo telo, posebno je opasan za mozak. Ispijanje više od preporučenih jednog do dva pića dnevno može da utiče na sposobnost mozga da funkcioniše najbolje. Previše alkohola s vremenom menja nivo neurotransmitera, koji su hemijski glasnici koji pomažu moždanim stanicama u komunikaciji.

Preskakanje obroka

Mozak koristi 20 odsto telesne energije i to je prva stvar koja pati kada je energija iz hrane ograničena. Kada se obroci preskaču, telo prelazi u kompenzacijski način funkcionisanja pokušavajući da stvori glukozu za mozak i uravnoteži šećer u krvi na siguran, izbalansiran nivo. To se može manifestovati kao pad energije, uznemirenost i nemogućnost koncentracije. Za zdravlje mozga, korisno je doručkovati u roku od jednog sata nakon buđenja, a zatim jesti uravnotežen obrok svaka tri do četiri sata u toku dana.

Više zadataka tokom jela

Ako praktikujete da još nešto radite dok jedete možte da dovedete nervni sistem u disfunkciju. Najpre ćete da prevarite mozak da niste uneli dovoljno hrane, iako to nije tačno, a zatim mogu da nastave da se nižu drugi lažni osećaji. Jer, obavljanje poslova dok se jede znači da se remeti kontakt sa signalizacijom sitosti, a s vremenom nervni impulsi počinju pogrešno da signaliziraju i u slučaju drugih radnji.