Nova godina je dan kada po solarnim i sličnim kalendarima počinje sledeći kalendarski, datumski, ciklus, odnosno to je prvi dan u sledećoj godini. Ovu Novogodišnju noć, kao i prošlu ceo, svet je proveo neuobičajeno,  budući da su još uvek na snazi  epidemiološke mere širom sveta.    

             

Foto: Pixabay

U svim kulturama koje koriste godišnje kalendare dolazak nove godine se proslavlja kao praznik. U današnje doba, većina razvijenih zemalja je prihvatila računanje vremena po gregorijanskom kalendaru i početak nove godine računa od 1. januara. Nova godina se kao praznik slavi 1. januara i obično je neradan dan.

Tokom dočeka Nove godine, 31. decembra, običaj je da se ispaljuje vatromet tokom iščekivanja ponoći, i da se u ponoć razmenjuju pokloni sa željama za uspešnu narednu godinu. Deci se pokloni ostavljaju ispod novogodišnje jelke, gde ih čekaju kada se probude narednog dana (jutra), ali se oni mogu razmenjivati i odmah nakon ponoći.

Proslava Nove godine je u SFRJ poseban značaj počela da dobija posle Drugog svetskog rata kada se pokušao suzbiti značaj koji je veliki deo hrišćanskog stanovništa sa tih prostora pridavao proslavi Božića, tako što se pažnja usredsredila na do tada manje proslavljanu i religijski nepopularnu Novu godinu.