Vernici Rimokatoličke crkve i других zapadnih hrišćanskih zajednica danas obeležavaju najveći hrišćanski praznik – Uskrs, dan vaskrsenja Isusa Hrista, koji simbolizuje pobedu života nad smrću i obnovu vere.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet poručio je da mir počinje od svakog pojedinca, ističući da je u savremenom svetu, u kojem se lako širi jezik mržnje, neophodno negovati jezik razumevanja, istine i međusobnog poštovanja.
Uskrsnuće sina Božijeg predstavlja temelj hrišćanske vere i simbol neuništivosti duha. Prema jevanđeljima, Isus Hristos je vaskrsao trećeg dana nakon raspeća, a vest o njegovom vaskrsenju ženama mironosicama saopštio je arhanđel Gavrilo.
Praznik započinje svečanom misom, na kojoj se vernici podsećaju na Hristovu žrtvu i spasenje čovečanstva. Običaj je da se u crkvu donose uskršnja jaja i hrana, koje sveštenik potom blagosilja.
Posebno mesto u obeležavanju Uskrsa zauzima farbanje jaja, najčešće u crvenu boju, koja simbolizuje novi život. Prema predanju, Marija Magdalena je prva darovala jaje rimskom caru Tiberiju, donoseći mu vest o Hristovom vaskrsenju.
Uskrs je i porodični praznik – okupljanje uz bogatu trpezu, radost, ali i brojni običaji poput potrage za skrivenim jajima i takmičenja u tucanju jajima, koji se razlikuju širom sveta.
Ovaj veliki praznik, pored duhovne dimenzije, donosi i poruku zajedništva, nade i novog početka.
