Velika Gospojina, odnosno Uspenje Presvete Bogorodice, jedan je od najvećih i najpoštovanijih praznika u pravoslavnom kalendaru, koji se obeležava 28. avgusta. Prema hrišćanskom predanju, toga dana Bogorodica se upokojila i bila uzneta na nebo, predavši svoj duh Spasitelju.
Ovaj praznik nosi dubok duhovni značaj – smatra se danom molitve, mira i zahvalnosti Majci Božijoj za njenu zaštitu i neizmernu ljubav.
Prethodi mu dvonedeljni post, a na sam praznik se posti do jutarnje liturgije i pričešća. Ako praznik padne u sredu ili petak, zadržava se posni obrok (riba, vino, ulje) i nakon službe.
U narodnoj tradiciji, Velika Gospojina zauzima posebno mesto. Na ovaj dan ne započinju se novi poslovi i ne rade se teški fizički poduhvati, dok žene beru lekovite biljke, naročito bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom i simbolom zaštite doma.
Velika Gospojina je i praznik posvećen ženama i majkama – slavi se njihova snaga, nežnost i duhovna uloga u porodici. Upravo zato, ovaj dan ostaje trajni podsetnik na važnost ljubavi, vere i zajedništva.
