Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Andreja, prvog sledbenika i apostola Hrista, poznatog kao Prvozvani. Ovaj dan se slavi kao krsna slava.
Sveti Andrej je postradao na krstu zbog svoje odanosti novozavetnoj veri. Kao prvi Hristov apostol, bio je stariji brat Svetog Petra i učenik Svetog Jovana Krstitelja.
On je bio apostol Carigrada i Rusije, zaštitnik ruskog carstva i porodice Romanov. Propovedao je Jevanđelje u Vizantiji, Trakiji, dunavskim zemljama, a zatim u Rusiji i oko Crnog mora, kao i u Epiru, Grčkoj i Peloponezu. Tamo je i stradao, razapet na kosom krstu, dok je propovedao hrišćanstvo okupljenom narodu i molio se Bogu do svoje smrti.
Delovi njegovih moštiju nalaze se u Carigradu, Rimu, Moskvi i Grčkoj. Tokom svog života isceljivao je bolesne i siromašne, a njegove čudotvorne mošti su mnogima pomogle. Po krstu na kojem je razapet, i danas se taj krst naziva Andrejin.
Ovaj dan se slavi kao krsna slava, a zbog božićnog posta, obeležava se sa posnom trpezom. Ove godine, slavlje je skromnije, uz poštovanje epidemijskih mera. Slava pripada beogradskoj opštini Voždovac.
Prema narodnim verovanjima, Sveti Andrej razgovara sa velikim životinjama i smatra se njihovim zaštitnikom. Veruje se da on komunicira s njima, a one mu se pokoravaju. Nekada su mečkari slavili Andrijevdan, verujući da ovaj svetac može da ukroti medvede kao pse, i da putuje jašući na njima.
Takođe, veruje se da na ovaj dan medvedi ne čine štetu i ne napadaju ljude, pa se tada ne preporučuje lov na njih. Na današnji dan, obavezno se jede kukuruz.
