Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom sveštenomučeniku Haralampiju, u narodu poznatom kao „gospodar svih bolesti“.
Ime ovog svetitelja grčkog je porekla i znači „radosna svetlost“. Bio je episkop u Magneziji u Tesaliji u 2. veku. Prema predanju, stradao je u dubokoj starosti, u 113. godini, zbog svoje vere u Hrista. Tokom života učinio je mnoga dobra dela i, kako se veruje, mnoge je priveo hrišćanstvu – čak i ćerku rimskog cara, Galinu.
Za vreme progona hrišćana u doba cara Septimije Sever, Haralampije se nije skrivao, već se dobrovoljno predao vlastima. Prema žitiju, mučen je, ali je do poslednjeg trenutka ostao čvrst u veri. Postradao je 202. godine, a sahranila ga je Galina, koja je prihvatila hrišćanstvo.
Običaji i verovanja
Sveti Haralampije veoma je poštovan u srpskom narodu, posebno kao zaštitnik od bolesti i epidemija. Zbog toga su brojni običaji na današnji dan vezani upravo za zdravlje.
Običaj je da majke danas odvode decu u crkvu kako bi se pomolili svetitelju za zdravlje i zaštitu. Takođe, veruje se da svako ko ima zdravstveni problem na današnji dan treba da poseti lekara, jer se smatra da će lečenje biti uspešnije.
Prema narodnom verovanju, dete kome na praznik Svetog Haralampija nikne ili ispadne prvi zub biće srećno i zdravo tokom života, a sam svetitelj će nad njim bdeti.
Vernici danas upućuju molitve za telesno zdravlje, duhovni mir i blagostanje, čuvajući sećanje na svetitelja koji je, po predanju, svojim stradanjem i verom zadobio dar isceljenja.
