Prvi spomenik ženi u Srbiji podignut je kneginji Zorki 3. juna 1926. godine. Spomenik, rad vajara Stamenka Đurđevića, podiglo je Društvo „Kneginja Zorka“. Spomenik se nalazio na Velikom Kalemegdanu. Nakon Drugog svetskog rata spomenik je uklonjen i verovatno uništen. Ostao je sačuvan gipsani predložak prve verzije koji se čuva u Istorijskom muzeju Srbije.

Foto: Vikipedija

11. decembra 1864. godine rođena je knjeginja Zorka, prvo dijete kralja Nikole i kraljice Milene.

Na krštenju, na Savindan dobila je ime Ljubica, kum je bio knez Mihailo Obrenović. Radi uspostavljanja dobrosusjedskih odnosa Srbije i Crne gore i ostvarenja narodnog jedinstva, da Ljubica-Zorka kako se kneginja nazva na krštenju-bude simbol ljubavi i zore novog vremena. Svoje detinjstvo, provodi na Cetinju do 11 godine, gdje su je učili cetinjski učitelji i Švajcarkinja, gospođa Najkom. Kneginju Zorku su poslali u Rusiju da u Smoljnskom Institutu (gdje su se vaspitavale djevojke iz najuglednijih porodica ruske aristokratije) nastavi svoje školovanje. Po završetku školovanja vraća se na Cetinje. Početkom 1883.godine na Cetinje dolazi knez Petar Karađorđević. Zaprosio je mladu i lijepu Zorku.

Dolazak Petra Karađorđevća na Cetinje i njegova vjeridba s knjeginjom Zorkom Petrović-Njegoš nije bila po volji protivnicima ovih dviju dinastija ali je zato taj čin s radošću prihvatio srpski narod u Crnoj Gori i Srbiji i van njihovih granica, koji je u krvnom srodstvu gledao potvrdu za buduću zajednicu. U Cetinjskom manastiru je obavljeno vjenčanje. Svadbeno veselje, kao i prethodna vjeridba, priređena je po narodnoj tradiciji, s mnogobrojnim gostima. Knez Petar i knjeginja Zorka otputovali su za Pariz, na svadbeni put. Po povratku s puta, kneževski par se nastanio na Cetinju. Tu u cetinjskom miru podizali su djecu . Knjeginja Zorka je Petru I Karađorđeviću rodila petoro djece:

Jelenu, rođena 1884. godine, Milenu, umrla kao dijete 1887. godine, Đorđa, rođen 1887. godine a koji je jedini živio i umro u otadžbini, u Srbiji. 1909. godine odustao od svog prava na kraljevstvo u korist svog mlađeg brata Aleksandra. Umro je 1972. godine, Aleksandra, rođen 1888. godine, nazvan Viteški kralj Aleksandar Ujedinitelj. Bio je drugi kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije. Grupa zavjerenika ga je ubila u Marselju, 1934. godine i Andriju, rođen i umro 1890. godine.