Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetoga Jovana Krstitelja, dan kada je Krstitelj stradao provodi se u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.

331068584-709798867290895-3919735395111626199-n

Foto: RTV Biser

Današnji praznik mnoge porodice širom Srbije slave kao krsnu slavu, kao podsećanje na smrt Svetoa Jovana, Proroka, Preteče i Krstitelja, pogubljenog po naređenju cara Iroda Agripe, a po želji njegove žene Irodijade. Po naređenju cara glava svetitelja je odsečena odnosno „usekovana“ i na tanjiru doneta pred njegovu pastorku, igračicu Salomu.

Učenici Jovanovi preko noći tajno su uzeli učiteljevo telo i sahranili ga u Sevastiji. Glava svetiteljeva, zakopana je posebno, na tajnom mestu. Kasnije je preneta u Jerusalim, a u vreme vizantijske carice Teodore čudotvorna Krstiteljeva glava preneta je u Carigrad.

Smrt svetog Jovana dogodila se pred Pashu, a praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.

U narodu ovaj praznik ima dugu tradiciju i spada u grupu velikih praznika, koji se posebno poštuju. Crkva propisuje strogi post i uzdržavanje, narodni običajni kalendar zabranjuje i svu crvenu hranu, jer podseća na boju prolivene Krstiteljeve krvi.

Veruje se da je danas dobar dan za branje lekovitog bilja.