Danas pravoslavni vernici u Srbiji obeležavaju Svetog Arhangela Mihaila, poznatijeg kao Aranđelovdan. Ovaj praznik predstavlja jednu od najznačajnijih krsnih slava u srpskom narodu, a Sveti Arhangel Mihailo se smatra vođom nebecke vojske i zaštitnikom pravde, vere i ljudi.
U narodu postoji verovanje da se Sveti Arhangel Mihailo smatra „živim svetom“, koji nikada nije prošao kroz biološku smrt, slično Svetom Iliji. Prema ovom tumačenju, budući da žito simbolizuje vaskrsenje umrlih, ono se ne prinosi svecima koji žive. Ovakva tradicija, koja se često prenosi usmenom predajom, ponekad izaziva nedoumicu među vernicima u vezi sa običajem spremanja koljiva za Aranđelovdan.
Međutim, važno je razumeti dublje značenje ovog običaja. Slavsko žito, ili koljivo, nije namenjeno samo sećanju na preminule, već ima širi duhovni kontekst – simbolizuje život, vaskrsenje i povezanost sa Bogom. Tradicija spremanja koljiva razvijala se kroz vekove kao sredstvo izražavanja zahvalnosti za pretke, ali i kao molitva za njihovu večnu spasenost. U mnogim delovima Srbije i šire, običaji pripreme žita i dalje su neizostavan deo krsnih slava i dana posvećenih svecima.
Na Aranđelovdan, mnogi domovi okupljaju porodicu i prijatelje, dok se u crkvama održavaju liturgije i molbe. Tradicionalno se priprema slavska trpeza, a sveća se pali u čast svetitelja. Ovaj praznik je druga najčešće slavljena slava u Srbiji, odmah posle Svetog Nikole.
