U vremenu kada su dijalog i saradnja ključni za napredak i prosperitet Zapadnog Balkana, Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) kroz tri ciklusa srednjoškolskih razmena pružila je mladima jedinstvenu priliku da se upoznaju, povežu i zajedno uče o sebi i drugima. Sa sada već otvorenim Četvrtim pozivom, program razmena škola sa Zapadnog Balkana, poznatiji kao RYCO Superškole, ponovo pruža šansu mladima iz regiona da putuju, upoznaju svoje vršnjake i time unaprede regionalnu saradnju i grade mostove međusobnog razumevanja.
Superškole program, koji sufinansiraju Evropska unija i Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovode GIZ i RYCO, do sada je kroz prethodne pozive okupio više od 3.000 učenika, čime je postao jedan od najuticajnijih programa omladinskih razmena u regionu. Ipak, ništa ne govori više o uspehu ovog programa od ličnih iskustava nastavnika i učenika koji su u njemu učestvovali. Za Katarinu Ristanović Acović i Rafeta Mulića, nastavnike koji su danas deo mreže „Superschools šampiona“, ove razmene ne predstavljaju samo napredak u obrazovnom smislu, već i u širem društvenom kontekstu.
„Kao srednjoškolski nastavnici imali smo priliku da budemo deo ove priče i svedočimo ogromnom uticaju koji ona ima, kako na živote mladih, tako i na nas same“, izjavili su.
Pre nego što su se prijavili na program, Katarina, profesorka engleskog jezika i književnosti u Gimnaziji „Takovski ustanak“ u Gornjem Milanovcu u Srbiji, i Rafet, bibliotekar u Srednjoj stručnoj školi u Bijelom Polju u Crnoj Gori, već su čuli za Superschools razmene. Kada je njihova škola dobila informaciju o otvorenom pozivu od strane lokalnog RYCO tima, odlučili su da iskoriste priliku, pripreme projektnu ideju i pronađu partnersku školu u drugom delu regiona. I uspeli su! Katarinin tim učenika ostvario je partnerstvo sa školom iz Tuzle (Bosna i Hercegovina), dok je Rafetova škola sprovela razmenu sa srednjom školom iz Tirane (Albanija).
Kako kažu, u početku su imali određene sumnje u to kako će projekat izgledati u praksi. Uprkos geografskoj bliskosti, turbulentna prošlost donela je mnogo predrasuda, a teme kojima su se učenici bavili, poput interkulturalnog dijaloga, izgradnje mira i pomirenja, bile su ozbiljne, osetljive i zahtevne. Postavljalo se pitanje da li će mladi biti zainteresovani za takve teme i da li će biti spremni da se uhvate u koštac sa pitanjima sa kojima se ni odrasli ne snalaze uvek najbolje. A onda se dogodilo nešto neverovatno.
„Upravo su nas mladi podučili važnu lekciju. Pokazali su zrelost, otvorenost i spremnost na dijalog. Na radionicama, u diskusijama i zajedničkim aktivnostima učenici su rušili granice, jednu po jednu, ne samo fizičke, već i one u svojim mislima i srcima. Shvatili su da dele zajedničke vrednosti, da uživaju u istim stvarima i da svaka ‘razlika’ nije prepreka, već prilika za razumevanje“, istakli su.
Spremnost koju su ovi mladi pokazali da grade mir i bolju budućnost u regionu bila je, kako kažu, najlepše iznenađenje. Pokazali su da im reč „pomirenje“ nije strana i da, umesto da nose teret prošlosti koju pamte starije generacije, žele novo poglavlje i budućnost u kojoj će zajedno živeti u miru i razumevanju.
„Zato su ove razmene najbrži i najbolji način da se razbiju stereotipi i predrasude. Prijateljstva koja su mladi stekli deo su omladinske mreže koja će biti stub stabilnijeg i povezanijeg regiona“, naglasili su.
Jedan od važnih aspekata programa, kako su naveli, jeste i činjenica da uključuje učenike iz osetljivih i socijalno ugroženih grupa, koji retko imaju priliku da putuju. Za mnoge od njih ovo je bio prvi put da su posetili neki drugi deo regiona.
„Bili smo dirnuti pričama učenika koji su bili socijalno isključeni, povučeni i ‘nevidljivi’ u svojim zajednicama. Učešćem u ovom programu, ti mladi ljudi su prvi put dobili pravo da se njihov glas čuje. Nakon razmene postali su ponosni, samouvereni, stekli su nove prijatelje za ceo život i novu perspektivu o svetu. Neki su priznali da su se prvi put osetili ‘viđeni’ i ‘saslulšani’. Zar to nije suština obrazovanja — da nekome daš snagu da veruje u sebe?“
Kao neko ko je već prošao kroz ovaj program, Katarina i Rafet žele da vide kako Superschools projekat dalje napreduje, da preraste iz bilateralnih u multilateralne razmene, koje bi okupljale učenike iz tri ili više delova regiona. Takođe, smatraju da bi razmene između različitih delova iste ugovorne strane bile sjajna prilika za učenje i negovanje vrednosti različitosti i inkluzije.
Nakon iskustva sa Superschools programom, Katarina i Rafet kažu da su sada mnogo optimističniji kada je u pitanju budućnost Zapadnog Balkana, verujući da je region u sigurnim rukama mladih koji imaju hrabrosti da gledaju unapred otvorenog uma.
„I sve što treba da uradimo jeste da im damo šansu — oni će je već pretvoriti u promenu“, zaključili su.
Sa rokom za prijave koji je sada produžen do 15. jula 2025., otvoreni poziv pruža zainteresovanim školama priliku da se prijave za razmene putem Superschools platforme i pronađu partnersku školu iz drugog dela Zapadnog Balkana. Svako odabrano partnerstvo organizovaće dve kratkoročne razmene učenika, tokom kojih će mladi zajedno učestvovati u obrazovnim i kulturnim aktivnostima i graditi trajna prijateljstva. Pored toga, zahvaljujući komponenti boravka u porodicama, dostupnoj u okviru ovog poziva, učenici će imati priliku da borave kod porodica domaćina, čime će se dodatno produbiti lične veze i unaprediti iskustvo interkulturalnog učenja.
