Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 15. januara obeležavaju dva duboko značajna duhovna događaja – praznik Svetog Silvestra Prvog, rimskog episkopa, i Pretprazništvo Bogojavljenja, liturgijski period koji najavljuje jedan od najvećih hrišćanskih praznika – Hristovo krštenje na reci Jordan.
Iako ne spada u velike narodne praznike, ovaj dan u pravoslavnoj tradiciji ima poseban karakter. Smatra se tihim i sabranim prelazom između božićne radosti i svečane svetlosti Bogojavljenja. Vernici ga provode u molitvi, unutrašnjem preispitivanju i pripremi za osvećenje vode koje predstoji.
Pretprazništvo Bogojavljenja poziva na smirenje i pokajanje, podsećajući da se Hristos krstio ne radi sebe, već da bi osvetio vodu, prirodu i čitav svet, donoseći ljudima spasenje. U bogosluženjima se već nagoveštava javljanje Svete Trojice i velika tajna vere.
U narodu je ovaj dan obavijen tihim običajima. U mnogim krajevima veruje se da se 15. januara ne započinju teški i veliki poslovi, jer „neće biti berićetni“. U domovima se pali kandilo, izgovara kratka molitva i razgovara o odlasku na Bogojavljensku liturgiju i osvećenje vode, jer se praznik dočekuje u miru i slozi.
Istog dana slavi se i Sveti Silvestar Prvi, rimski papa iz doba cara Konstantina Velikog, u vremenu kada je hrišćanstvo prestalo da bude progonjena vera i dobilo slobodu i javno priznanje. Njegovo episkopovanje vezuje se za Milanski edikt iz 313. godine i Prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine.
Sveti Silvestar ostao je upamćen i po tome što je ukinuo post subotom, osim u vreme velikih postova, kao i po pomoći Svetoj carici Jeleni u pronalaženju Časnog krsta na kome je razapet Isus Hristos.
Tako 15. januar u pravoslavnom kalendaru spaja istorijsku i duhovnu dimenziju – sećanje na svetitelja koji je obeležio početak slobode Crkve i tihi poziv vernicima da se pripreme za svetlost Bogojavljenja, praznik otkrivanja Boga svetu.
